Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u Podgorici Žana Kovijanić Vukićević ocijenila je za „Dan” da rukovodstvo Univerziteta Crne Gore (UCG) reformom modela studija u trajanju 3+2+3 (osnovne, magistarske i doktorske studije) krši Zakon o visokom obrazovanju, jer je uslov kandidata za upis magistarskih 240 ECTS kredita, ili završene četiri godine. Ona je istakla da nije po zakonu ni najavljena akreditacija studijskih programa, koja predviđa spajanje i ukidanje smjerova matematika, fizika, kao i matematika i računarske nauke na njihovom fakultetu. Kovijanić Vukićević ističe da su se još pored toga i studijski programi izjasnili protiv reorganizacije.
– Po zakonu je jasno da magistarske studije ne mogu biti upisane sa 180 ECTS kredita, kako nam nameću iz Rektorata. Niko nema pravo da krši zakon, sve i da smo predložili da se studira po modelu 3+2+3. Upis magistarskih validan je samo nakon tri osnovnih i jedne specijalističkih, odnosno poslije prvog stepena studija u trajanju četiri godine. U članu 95 Zakona o visokom obrazovanju precizno stoji da pravo upisa na magistarske studije imaju kandidati koji imaju 240 ECTS kredita. Prema ovom zakonu njihova reforma nije po zakonu i moraju da promijene zakon. Ta procedura u Skupštini nije ekspresna i traje. I kada se promijeni i usvoji novi zakon, procedure akreditacije započete po sadašnjem, ili prethodno, moraju se po njemu i završiti. To je regulisano članom 102 Zakona o visokom obrazovanju – ističe Kovijanić Vukićević.
Ona ističe da će se dopisom u naredna dva dana obratiti Rektoratu i upoznati ih sa argumentima koje imaju protiv reforme koju forsiraju.
– Zakon se primjenjuje za sve univerzitete i on je na prvom mjestu. Tu se ne računa bilo čiji stav ili mišljenje. Imali smo razgovore na studijskim programima i oni su protiv spajanja i ukidanja smjerova. Nastavićemo razgovore na tu temu. Profesori sa studijskog programa matematika smatraju da su smjernice UCG neprihvatljive, iste najave imam i sa smjera fizika – objašnjava Kovijanić Vukićević.
Ona je ponovila da je predlog Rektorata retrogradan i zastario, jer se dvogrupe predmeta, koje predlažu za matematiku, fiziku i računarske nauke, napuštaju i toga više nema u obrazovnim procesima.
– Niz zakona i akata se mora mijenjati, počev od nacionalnog okvira kvalifikacija, zakona o gimnazijama, ako žele da daju diplomu koja je upotrebljiva. Čak ni sadašnji statut UCG (koji je lakše promijeniti nego zakon) ne dozvoljava upis na magistarske ukoliko neko nema osvojenih 240 kredita. U njemu stoji da pravo prijave na konkurs za upis na magistarske studije imaju kandidati sa završenim osnovnim studijama, obima najmanje 240 ECTS kredita, ili na specijalističkim studijama, i koji su stekli diplomu osnovnih, odnosno specijalističkih studija iz odgovarajuće oblasti nauka ili umjetnosti – navodi Kovijanić Vukićević.
Ona kaže da bi diplome koje bi se stekle poslije tri godine, po sadašnjem zakonodavstvu, bile skoro potpuno neupotrebljive za najveći broj zanimanja za koje obrazuje UCG.
– Za bilo koje ozbiljnije zanimanje prema (Zakonu o osnovnom obrazovanju, Zakonu o stručnom obrazovanju, Zakonu o sudovima, Zakonu od državnim službenicima i namještenicima...) potreban je sedmi nivo kvalifikacije, što je u stvari 240 kredita – kaže Kovijanić Vukićević.
D.B.
Uočili podudarnost smjerova
Iz Rektorata su PMF-u ukazali u smjernicama da je „uočljiva velika podudarnost dva studijska programa matematika i matematika i računarske nauke na osnovnim studijama, pa je nejasna održivost koncepcije, što ima za potrebu mogućnosti integracija, zbog malog broja studenata, posebno na završnim godinama”.
– Zbog potreba školskog sistema moraju ispitati održivost studijskih programa matematika i fizika, odnosno razmotriti mogućnost njihove integracije – kazali su u smjernicama.