Direktor Centra za kardiohirurgiju Kliničkog centra Aleksandar Nikolić kazao je da su na klinici Rebro u Zagrebu uspješno završili obuku za ugradnju vještačkog srca (pumpa za mehaničku potporu srčane slabosti), ali da ne zna tačan datum početka tog savremenog zahvata u našoj najvećoj ustanovi. Nikolić je kazao da je godišnje potrebno oko 15 operacija takve vrste kod nas.
– Ljekari KCCG su u KBC Rebro, u saradnji sa zagrebačkim kolegama, uspješno ugradili mehaničko srce crnogorskom osiguraniku. Srčane slabosti jednako su opasne kao i maligne, i ljudi su osuđeni na propast ukoliko ne bi dobili neki mehanički suport. Krenuli smo u ovaj program kako bismo bili u mogućnosti da ljude spasimo i produžimo im život – rekao je Nikolić.
On je objasnio da će prve operacije uraditi sa hrvatskim kolegama.
– U početku ne želimo da budemo potpuno samostalni, već je bolje da budemo podrška i konsultujemo se za svaki pokret koji napravimo. Tehnološki uslovi su ispunjeni, pa nema nikakvih problema da se ubrzo počne sa ugradnjom – rekao je Nikolić.
Direktor KCCG Ranko Lazović ocijenio je da je hrvatski tim uspješno edukovao crnogorski za primjenu metode vještačke pumpe.
– Saradnja sa Hrvatskom biće nastavljena. Oni imaju evropsku medicinu, ruka saradnje je pružena mnogo puta. Pumpa služi za mehaničku potporu srčane slabosti kod bolesnika kojima je oslabljen srčani mišić. Takvih pacijenata je jedan do dva odsto ukupne populacije, a u Crnoj Gori deset do 15 godišnje – kaže Lazović.
Direktor Klinike za kardiohirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rebro iz Zagreba Bojan Biočina, pojasnio je da je „zastajenje srca opasnije od većine karcinoma”.
– Nekada su se svi čudili ugrađenom kuku i sada je došlo vrijeme na ugrađeno srce, srčanu pumpu. To je sada ključni dio medicine, ali je broj donora ograničen – istakao je Biočina.
D.B.
Manji troškovi za liječenje u inostranstvu
Ministar zdravlja Budimir Šegrt smatra da se vrhunske metode i naučna dostignuća ne uvode lako u praksu.
– Na liječenje van državnog zdravstvenog sistema uputili smo oko šest hiljada pacijenata manje u odnosu na prošlu godinu, što je rezultiralo i u finansijskom benefitu od 2,65 miliona eura. U dosadšnjem dijelu godine smanjen je broj bolovanja za 13 odsto u odnosu na prošlu godinu – rekao je Šegrt.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
