U Crnoj Gori je virusom HIV-a inficirano 228 osoba, dok je jedna preminula. Procjenjuje se da je broj inficiranih virusom 463, podaci su Instituta za javno zdravlje.
Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša upozorio je, predstavljajući epidemiološku situaciju na nacionalnoj konferenciji o HIV-u u Budvi, da je došlo do povećanja broja oboljelih u 2016. i da su registrovali 34 nova slučaja. On je kazao da osobe zaražene HIV-om kasno dolaze u zdravstvene ustanove.
– Prošle godine je od virusa HIV preminula jedna osoba, ali imamo u odnosu na 2015. povećanje oboljelih za 15, što treba da nas zabrine. Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u prethodne dvije godine evidentiran je pad broja testiranih osoba, što može da umanji stvarnu sliku o broju zaraženih. Imamo jednu od najnižih stopa testiranja u Evropi i ona iznosi 9,1/1.000 stanovnika. Tokom prošle godine registrovali smo i veći broj zaraženih koji su počeli sa liječenjem u Infektivnoj klinici Kliničkog centra. Imali smo 22 osobe koje su počele da primaju antivirusnu terapiju. Najčešće su zaražene osobe starosne dobi od 24 do 49 godina. Skoro polovina, ili 49 odsto, zaraženih su homoseksualci, muškarci koji imaju seks sa muškarcem, dok je 30 odsto osoba sa HIV-om heteroseksualnog opredjeljenja, ističe Mugoša.
On objašnjava da je najveći broj oboljelih osoba u Podgorici i to 41odsto, dok je na Crnogorskom primorju evdintirano 39 procenata zaraženih.
– Naša istraživanja su pokazala da je svaka druga osoba sa HIV-om inficirana hepatitisom C, saopštio je Mugoša.
On kaže da je cilj Nacionale konferencije za HIV da se utvrde problemi u toj oblasti i razmotre mogućnosti za unapređenje aktivnosti u okviru Nacionalne strategije za HIV/AIDS od 2015–2020. godine.
– Vlada je opredijelila 100.000 za nevladin sektor za potrebe servisa i pružanja pomoći osobama koje su zaražene HIV-om, što je napredak u odnosu na prethodne godine. Uradićemo sve da virus HIV-a držimo pod kontrolom, rekao je Mugoša.
Pomoćnica ministra zdravlja Alma Drešević ocijenila je da je neophodno zaštititi stanovništvo od virusa HIV, kroz jačanje kapaciteta i pomoć za prevenciju.
– Treba obratiti pažnju na grupe koje su pod rizikom, kao što su pomorci, seksualne radnice, korisnici droga, homoseksualci i zatvorenici, kod kojih se virus najlakše prenosi. Neophodan je veliki angažman zdravstvenih radnika, vladinog i nevladinog sektora, kako bi svi doprinijeli da epidemija HIV-a bude pod kontrolom, rekla je ona.D.B.
Sedmica zdravlja
Programska menadžerka CAZAS-a Sanja Šišović kazala je da od 1. od 7. aprila organizuju sedmicu zdravlja, na kojoj će biti zastupljeno sedam tema iz oblasti zdravstva. Istakla je da je cilj uključiti što više ciljnih grupa, od mladih, do predstavnika zdravstvenih institucija.
– Razgovaraćemo u svim gradovima o alkoholizmu, autizmu, emocionalnoj inteligenciji, ishrani, reproduktivnom zdravlju i pravima pacijenata. Imaćemo pultove i radionice u školama. Projekat Helt ap podržava delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, kazala je Šišovićeva.
Svaka treća prostitutka testirana
Prema istraživanju Instituta za javno zdravlje „Hiv i rizična ponašanja među seksualnim radnicima”, samo trećina prostitutki je testirana na HIV, od čega je 0,4 odsto imalo tu infekciju. Istraživanje je pokazalo da je devet odsto seksualnih radnica dijelilo pribor za drogiranje, dok 32 odsto njih koristi psihoaktivne supstance.
– Polovina od 200 ispitanica nikad nije koristila kondom sa osobama sa kojima je imala seks, a da nijesu njihovi klijenti. Odluku o korišćenju kondoma tokom seksualnog odnosa sa klijentom u 67,5 odsto slučajeva donosi seksualna radnica, a 27,5 odsto je zajednička odluka. U toku poslednjih 12 mjeseci 60 odsto ispitanica je išlo kod ginekologa, dok je 14 procenata imalo potpuno znanje o najvažnijim načinima prenošenja virusa HIV. Istraživanje je pokazalo da je 75 odsto seksualnih radnica imalo stalnog partnera u poslednjih 12 mjeseci, navedeno je u istraživanju.
Privatnici ne prijavljuju
Mugoša je upozorio da privatne bolnice ne prijavljuju Institutu za javno zdravlje broj testiranja na HIV i zaražene osobe, što može da utiče na epidemiološku situaciju.
– Privatnici nas ne obavještavaju o tome koliko osoba se kod njih liječi od HIV-a, iako je jasno da postoji određen broj zaraženih, čija ja infekcija utvrđena u tim ustanovama. Oni mogu da se obrate za pomoć u javnim ustanovama, a petpostavljamo da su se zbog anonimnosti odlučili za privatne bolnice, smatra Mugoša.