Vlada je juče utvrdila izmjene sedam zakona iz oblasti obrazovanja, kojim se usklađuje obrazovanje sa tržištem rada, povećava kontrola rada direktora škola, smanjuju nastavni programi u osnovnim školama za 10 odsto i uvode predavanja na engleskom jeziku. Ministar prosvjete Damir Šehović kazao je nakon sjednice Vlade da su reformom obuhvaćeni opšti zakona o obrazovanju i vaspitanju, zakoni o predškolskom, osnovnom, stručnom i obrazovanju odraslih, kao i zakoni o obrazovanju lica sa posebnim potrebama i o gimnaziji.
– Cilj sveobuhvatne obrazovne reforme je poboljšanje kvaliteta obrazovanja, kreiranje modela za nagrađivanje najboljih učenika i studenata, ali i prosvjetnih radnika, stavljanje akcenta na izučavanje engleskog jezika... Izmjenama će biti povećana transparentnost postupka izbora direktora. Rukovodilac škole može biti razriješen ako kroz eksternu evaluaciju dobije ocjenu „ne zadovoljava“ ili dostavi netačne podatke o zaposlenima – istakao je Šehović.
On je kazao da povećana transparentnost u pogledu zapošljavanja nastavnika, da je broj mandata direktora i pomoćnika direktora ograničen na dva, a aktuelni se računa kao prvi.
– Novim propisima otvara se prostor da se dio nastave iz pojedinih ili svih predmeta realizuje na engleskom jeziku, koji će se izučavati i u predškolskim ustanovama. Od septembra će biti angažovana 34 nastavnika engleskog jezika – najavio je Šehović.
Kad su u pitanju izmjene Zakona o predškolskom obrazovanju, vrtići će dobiti mogućnost da organizuju proslave rođendana, radionice, čuvanje djece određeni broj sati, a sa ciljem efikasnijeg iskorišćavanja prostornih, kadrovskih i ostalih kapaciteta.
– Na taj način bi se sredstva do kojih se na taj način dođe iskoristila za unapređenje sistema predškolskih ustanova. Nastavni plan za osnovnu školu rasterećen je za 10 odsto, a norma nastavnika smanjena na 18 časova. Zakonom je svim nastavnicima smanjena norma na 18 časova neposrednog rada sa učenicima, dok je nastavnicima razredne nastave norma usklađena sa obrazovnim programom, da rasterećenje ne bi negativno uticalo na nastavni kadar. Broj učenika u odjeljenju može biti do 28, a uz saglasnost ministra 30. Cilj je unapređenje kvaliteta nastave i uslova u kojima djeca stiču znanje – pojasnio je Šehović.
Podsjetio je da izmjene predviđaju da je drugi strani jezik obavezan od šestog razreda.
– Izmjenama propisa o obrazovanju djece sa posebnim potrebama rješava se dugogodišnji problem sa angažmanom oko 270 asistenata u nastavi. Umjesto ugovora o volonterskom radu, biće zaposleni na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme, uz sva prava koja to podrazumijeva, uključujući i znatno veća primanja od dosadašnjih, a angažovaće ih škole – rekao je Šehović.D.B.
Smjerovi i bodovni limit za gimnaziju
Šehović je kazao i da se ponovo uvode smjerovi u gimnazijama, ali i da se utvrđuje bodovni limit za upis u tu školu.
– Potrebno je da učenik ostvari minimalan broj bodova po osnovu uspjeha na eksternoj provjeri na završetku osnovnog obrazovanja i uspjeha iz dva predmeta od značaja. Od školske 2020/2021. učenik će na maturskom ispitu eksterno polagati tri umjesto četiri predmeta – saopštio je Šehović.