Grupa zdravstvenih radnika optužila je Zavod za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) i Fond za zdravstveno osiguranje da ne sprečavaju zloupotrebu novca od naplaćenih medicinskih usluga turistima i strancima, kao i da ne kontrolišu na koji način ljekarski timovi obračunavaju preglede i kome se dodjeljuju naknade za prekovremni rad. U dopisu zaposlenih ZHMP (imena poznata redakciji), koji je dostavljen „Danu”, ističe se da su Ministarstvu zdravlja više puta stizale žalbe i upozorenja da se posebno tokom ljetnjih mjeseci u Ulcinju, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru, Herceg Novom, Žabljaku i u Kolašinu turistima naplaćuju hitni medicinski pregledi po 100 eura i to se nigdje ne evidentira niti kontoliše od strane Fonda za zdravstveno osiguranje.
– Godišnje se za pružanje hitne medicinske pomoći naplate desetine hiljada eura. Te se usluge naplaćuju putem paragon blokova, koji se uopšte ne provjeravaju. Ti blokovi se kupuju u knjižarama, pečatiraju i dostavljaju medicinskim ustanovama. Ne postoji nijedna evidencija o tome kako i na koji način se blokovi upotrebljavaju niti da li su validni podaci u njima jer ne postoji elektronsko evidentiranje pregleda i naplaćivanja usluga medicinskih timova. Pregledi se zavedu u knjigama i timovima se samo vjeruje na riječ kada im se izdaju svi blokovi i naplate pregledi, ali niko ne zna koliko novca uzimaju kada pružaju medicinsku pomoć strancima. Na ovaj način se zlouptrebljavaju budžetska sredstva i troši državni novac – upozoravaju zaposleni u ZHMP.
U pismu navode da se naknade za prekovremeni rad određuju paušalno, bez evidencije o tome koliko je koji zaposleni radio nakon radnog vremena, čime bi se moglo kontrolisati trošenje novca iz budžeta zdravstvenog sistema.
– Prekovremeni sati se upisuju ručno i „na riječ”. Od oko 100 zaposlenih u Zavodu za hitnu pomoć u Podgorici, obično desetak njih koji su na odgovornim mjestima pišu prekovremene sate i time na mjesečnom nivou uz nekoliko drugih bonusa dobijaju još po 150 eura, iako je njihov prekovremeni rad nemoguće provjeriti. I pored toga, svi znamo koliko je ko od njih radio prekovremeno i da li je uopšte radio. Isto je i sa prilivom novca od medicinskog obezbjeđenja muzičkih manifestacija, protesta i sportskih događaja. Taj novac, koji nije zanemarljiv, dijeli se bez pravilnika i kontrolnog mehanizma, kojim bi se moglo utvrditi na koji način i kome se novac raspoređuje. Naglašavamo da nije riječ o maloj cifri koju dobijaju timovi Hitne pomoći – tvrde zaposleni.
Medicinari pozivaju Fond za zdravstveno osiguranje da na dobrobit zdravstvenog sistema konačno počne da radi svoj posao.
Direktor Fonda Sead Čirgić odgovorio je u izjavi za „Dan” da se medicinske usluge u Zavodu za HMP naplaćuju inostranim osiguranicima za vrijeme privremenog boravka u Crnoj Gori (turistima i drugim strancima), sa kojima Crna Gora nema potpisan sporazum o socijalnom osiguranju (konvencije) preko paragon blokova koje ZHMP ovjerava kod Poreske uprave.
– Naplate se vrše po cjenovniku usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji je Zavodu za HMP dostavljen iz Fonda od juna 2015. godine, po kome se pregledi kreću od 6,77 do 23 eura, a sve u cilju da poslovanje može biti i predmet provjere poreskih inspektora i evidencije od strane Poreske uprave. Za period od 1.1.2017. do 31.9.2017. godine po paragon blokovima su naplaćena ukupno 43.056,22 eura. Sve JZU dostavljaju Fondu kvartalne finansijske izvještaje u kojima su sadržani podaci o ostvarenim prihodima, izvan sredstava budžeta Fonda. Ta sredstva se troše za izdatke, shodno finansijskom planu ustanove za tekuću godinu, za pokriće izdataka za koja nijesu obezbijeđena budžetska sredstva ili su nedovoljna. Zbog boljeg praćenja i kontrole, Fond je zahtijevao od svih JZU da odvoje budžetski račun od sopstvenih prihoda, pa stoga Zavod ima otvorena dva računa, jedan na koji se uplaćuju budžetska sredstva, a na drugi sredstva naplaćena iz drugih izvora. Fond vrši terensku kontrolu u zdravstvenim ustanovama, shodno godišnjem planu redovnih kontrola, a po potrebi i vanrednu kontrolu, na osnovu prijave osiguranika ili trećih lica. Fond nema saznanja o nepravilnostima ili eventualnim zloupotrebama, koje su navedene kroz vaša pitanja – ističe Čirgić.
On navodi da Zavod za HMP po zahtjevu organizatora vrši usluge medicinskih obezbjeđenja.
– Ministarstvo zdravlja, shodnu članu 73 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, dalo je saglasnost na utvrđene cijene zdravstvenih usluga obezbjeđenja javnih skupova, kao usluge koje se pružaju trećim licima, odredilo visinu usluga medicinskih timova u cilju medicinskog obezbjeđenja. Zavod za HMP u 95 odsto slučajeva vrši medicinska obezbjeđenja na zahtjev državnih organa (sudovi, lokalne samouprave, javni izvršitelji, FSCG, ŽRK Budućnost, FK Grbalj). Zavod je prihodovao od usluga medicinskih obezbjeđenja javnih manifestacija 61.385,05 za period 1.1.2017 – 30.9.2017. godine. Zavod u cilju organizovanja medicinskih timova angažuje ljude van radnog vremena jer za ove usluge nema potpisan ugovor sa Fondom, pa samim tim je u obavezi da od ostvarenih sredstava isplati zaposlene. Primjer: u najvećem broju slučajeva angažovanje ekipa Zavoda je u trajanju od dva sata. Zavod ovu uslugu naplati 200 eura. Od tih 200 eura, medicinskom timu koji obezbjeđuje manifestaciju se isplaćuje 75, (doktoru 35, a med. tehničaru i vozaču po 20 eura), trošak goriva, amortizacije vozilai opreme, a ostatak prihoduje Zavod – navodi Čirgić.
Iz Zavoda juče nijesu odgovarali na pitanja iz redakcije „Dana”, dok su iz Ministarstva zdravlja kazali da nijeu imali prijava u vezi sa naplaćivanjem pregleda turista.
D.B.
Prekovremeni sati bez kontrole
Čirgić ističe da se prekovremni rad u Zavodu za HMP uvodi prvenstveno zbog deficita kadra u ovoj ustanovi i kroz organizovanje smjenskog rada.
– Fond ne može da izvrši kontrolu da li je zaposleni iz Zavoda za HMP zaista ostvario časove prekovremenog rada, kako je prikazano, već to cijeni na osnovu uvida u evidenciju, koju potpisuje ovlašćeno lice u Zavodu i koje je odgovorno za evidenciju – navodi Čirgić.