KOTOR - Uništeni usjevi i voćke, podavljena stoka i perad, neupotrebljivo pokućstvo, namještaj i bijela tehnika, ali i mehanizacija i putnička vozila, ukratko je saldo „potopa“ koji je u četvrtak tokom jakih kiša pogodio grbaljsko selo Glavatske kućice.
Poplavu su, kažu mještani, uzrokovali zatrpani kanali, čija mreža se račva cijelim mjestom, uključuju veći glavni koji je, kao i pet lijepih mostića, izgrađen još u vrijeme Austrougarske. Kao glavnog krivca mještani označavaju privatne firme koje su, tvrde, urbanizacijom placeva, uglavnom izgradnjom stovarišta građevinskog materijala, pregradili, odnosno smanjili profil odvodnih kanala, ili ih jednostavno zatrpali i izbetonirali. Kivni su i na nadležne opštinske službe, koje se, tvrde, oglušuju o njihove probleme
Mještanin Peđa Stanković kaže da su se više puta obraćali nadležnim republičkim i opštinskim službama, koje su odgovornost prebacivale jedna na drugu.
On ističe da je nakon intervencije gradonačelnika Aleksandra Stjepčevića, poslije lanjske poplave, na lice mjesta izašao jedan bager, ali je njegov angažman na terenu bio kratkotrajan, i nije u značajnijoj mjeri doprinio poboljšanju stanja kanala.
- U starim mapama postojao je glavni vodni kanal i više manjih. Sve je perfektno funkcionisalo, međutim, privatnici koji su kupovali zemljišta, unaokolo, odlučili su da zatrpavaju kanale da bi širili parcele. Najveći problem je zastoj vode od Trešanjskog mlina i Lukavaca koji se nalazi u blizini Radanovića. Konkretno nama najveći problem je „Gugi komerc“ koji je postavio cijev u kanal i smanjio mu profil - kaže Stanković, što potvrđuju okupljeni mještani.
On napominje da su se svi zahtjevi prema komunalnoj i republičkoj inspekciji završili na obećanjima. Tražili smo, kaže, da se snimi teren i evidentira stvarno stanje, jer kanali koji su postojali iz vremena Austrougarske u mapama sada ne postoje.
- Znači opština nije spremana da im da status i da ih održava. Ona je potpuno nezainteresovana za ovo područje koje se tretira kao industrijsko i turističko, a ne smijemo zaboraviti da je 1988. godine cijelo Mrčevo polje bilo prodato Francuzima i Njemcima za veliki kompleks hotela i igrališta i trebalo je da bude druga Budva. Ovo je totalni nemar prema stanovnicima čije kuće i imanja iz godine u godinu plave. Mi smo bez riješenog komunalnog pitanja, infrastruktura i elektro mreža su loše, vode nemamo kanalizacije, a porezi na kuće su ogromni kao da živimo u centru Budve - tvrdi on, i naglašava da je Komunalna inspekcija izašla na lice mjesta nakon više zahtjeva, ali mještanima nisu davali zapisnike učinjene kontrole.
U Komunalnoj policiji priznaju da su zbog stanja glavnog odvodnog kanala više puta reagovali i izlazili na teren. Načelnik Zoran Vučinović navodi da je u pitanju kompleksan problem, jer su, pojašnjava, čitavom dužinom Kovačkog polja, dakle od „Metriko centra“ do Jaza, zatrpani prirodni vodotoci i slivnice.
- Od „Metriko centra“ do Kovačkog polja napravljena su divlja skladišta i začepljen je glavni potok kojim su normalno proticale vode i tamo gdje su bila prirodna oticališta vode su nabačeni ogromni nanosi zemlje, napravljena su stovarišta, spremišta i blokiran je prirodan tok vode. Dakle, ima mnogo subjekata koji su narušili prirodne vododelnice. Prema „Gugi komercu“ preduzeli su prekršajni nalog i pokrenut je postupak naplate kazne. Preduzimaćemo sve mjere, ali on je samo jedan od subjekata. To je kompleksan problem koji traje već desetak godina i ne može se samo jedan subjekt okriviti - rekao je Vučinović za „Dan“.
-Od septembra ovo je bio četvrti put da „plivamo” - žali se Jadranka Damjanović kojoj je voda bukvalno opkolila kuću.
- Bujica je nosila sve pred sobom, obrušila je dio zaštitnog zida iza kuće, uništila je voćnjak, jedna svinja nam se udavila, a drugu, koja je cijele noći bila u vodi, morali smo zaklati. Srećom voda nije prodrla u kuću - ispričala je Damjanovićeva.
U kući Slavka Bosnića nivo vode je bio dostigao 38 centimetara.
-Izbacila je sklopka od struje, a vodu smo kantama izbacivali iz kuće. Problem plavljenja ovog područja je inače prisutan unazad nekoliko godina, ali ovaj put intenzitet je bio nezapamćen. Voda je iz polja istjerala brojne zmije – blavore, koji sada gmižu pored kuća i po cesti - kaže Bosnić.
Njegovom komšiji Nemanji Banu voda je prodrla u tri stana.
- Uništen mi je kompletan namještaj i bijela tehnika, hidrofor... - kazao je Ban koji je u ime mještana izrazio zahvalnost kotorskoj Službi zaštite i spasavanja koja im je pritekla u pomoć na čelu sa komandirom Maksimom Mandićem, čiji poziv za evakuaciju su odbili.
-Oni su bili na licu mjesta čitavo vrijeme, a bujica je bila toliko jaka da je jednog vatrogasca odnijela i jedva se spasio – priča Ban.
Predsjednik Opštine Kotor Aleksandar Stjepčević kaže da se situacija znatno popravlja, ali je materijalna šteta evidentna.
- Voda se povukla, a najvažnije od svega je što niko od mještana nije bio životno ugrožen. Slijedi utvrđivanje štete, a čim budemo u mogućnosti trajno ćemo riješiti problem – izjavio je Stjepčević, i dodao da je do ovakve situacije, pored vanredno loših vremenskih prilika, došlo i usljed neprohodnosti bujičnih kanala.B.MARKOVIĆ
Firma iz Budve odbacuje optužbe
Iz preduzeća „Gugi komerc“ odbacuju optužbe mještana, i naglašavaju da je u poplavi stradalo i njihovo stovarište.
-Netačni su navodi da naše preduzeće ima bilo kakve veze sa poplavama. Osnovni uzrok tih nemilih događaja su vremenske nepogode - saopšteno je „Danu“ iz te tehničke službe „Gugi komerca“.
Gojković: Krivac ljudski faktor
HERCEG NOVI - Stanje u hercegnovskoj opštini nakon jučerašnjeg nevremena u velikoj mjeri se stabilizovalo. U to su se uvjerili i čelnici opštine Nikola Gojković i Andrija Radman, koji su obišli ugrožena područja.
- Sagledavši stanje, sve više smo uvjereni da je za sve kriv ljudski faktor. To je najviše izraženo u Bijeloj i na Kamenarima gdje su potoci zatrpani i skrenuti sa pravog toka. U narednom peridu moraćemo osmisliti regulative kojima ćemo zaštititi stare potoke i odovode – saopštio je Gojković
Z.Š.
Mutno more
TIVAT- Posledice nevremna juče su otklanjane i u Krtolama kod Tivta. Predstavnici Mjesne zajednice Radovići na čelu sa predsjednikom Ivanom Starčevićem obišli su teren i snimili krizne tačke. Prema riječima Starčevića konstatovano je da je situacija teška i da je poplavljena kuća Vuka Ivoševića na Novom mulu.
- Poplave u Radovićima i Đuraševićima pokazale su da je neophodna izgradnja atmosferske kanalizacije, ali i saniranje drenažnih kanala kroz polje. Predsjednik opštine, Ivan Novosel izrazio je dobru volju da se formira komisija, obiđu krizne tače i napravi akcioni plan – kaže Starčević.
Mještani Obale Đuraševića ističu da su sa gradilišta kanalizacionog sistema velike količine zemlje završile u krtoljskom zalivu, pa je more i danas zamućeno i ima smeđu boju. Mještanin Vaso Dubravčević ističe da su višegodišnji radovi na izgradnji kanalizacije doveli do toga da je turizam u ovom dijelu Tivta osjetno slabiji.
- Treba da nađemo način da nam se ne dešava ovo čudo. Pogledajte boju moru u tivatskom, a pogledajte u krtoljskom zalivu. Od nađeg zaliva neko pravi septičku jamu - tvrdi Dubravčević.
Voda se povukla
BAR - Posledice olujnog nevremena juče su bile vidljive gotovo na cijelom području opštine Bar. Radnici Komunalnog preduzeća su od ranih jutarnjih sati radili na raščišćavanju dijela magistrale oko autobuske stanice, ali i u Ulici obala Iva Novakovića, gdje ima naslaga šuta i kamena. Zbog blokade saobraćajnica, poplavljenih ulica i višesatnog saobraćajnog kolapsa pričinjene su i materijalne štete, čija će se vrijednost naknadno utvrditi. Na području Sutomora voda je prodrla u veliki broj domova, a posebno je problema bilo u naseljima Suvi potok i Mirište. Štetu je pretrpio i Parohijski dom.
Na drugom kraju opštine Bar, u Mrkojevićima, takođe je bilo mnogo problema. Put prema Karastanovićima i Gorani bio je neprohodan, a nekoliko vozila ostalo je u blatu. Mještanin Isljam Osmanović kaže da je jedan od investitora u ovom kraju, gradeći objekat zatvorio kanale, a podizanjem zidova promijenio tok vode, što je i uzrok da nekoliko puta ovaj dio, koji je žila kucavica, poplavi i gotovo je nemoguće njegovo korišćenje. D.S.