Opštinska javna ustanova Muzeji Kotor lani je prihodovala 194.283 eura. Najviše sredstava, 161.325 eura, dobijeno je iz opštinskog budžeta, od prodatih ulaznica prihodovano je 23.539 eura, a od zakupa 2.200 eura. Rashod je iznosio 181.206 eura, a najviše; 137.475 eura, potrošeno je za plate zaposlenih, dok je na bruto zarade po ugovoru otišlo 5.029 eura. Planom rada za ovu godinu koji je na zasijedanju lokalnog parlamenta (16. mart), predstavio direktor ustanove Andro Radulović prihod u 2015. godini projektovan je na 254.700 eura, a toliki će biti i rashodi.
Ocijenivši da su prihodi ustanove lani bili vrlo mali odbornik Socijalističke narodne partije Mićo Dobriša interesovao se za broj zaposlenih, te koliki je prihod ostvaren od kada je crkva Svetog Pavla data ustanovi na upravljanje.
-Imamo 11 zaposlenih, ljeti uposlimo još nekoliko sezonaca, a od 14. avgusta kada nam je crkva Svetog Pavla dodijeljena na upravljanje, do 31. decembra prihodovali smo 1.700 eura. U izradi je projekat njene valorizacije, a u toku su i pregovori sa agencijama i privrednim subjektima oko organizovanja raznih događaja u tom prostoru. Planirali smo da damo ponudu da se tamo održavaju i vjenčanja, tako da očekujemo da će ove godina prihod biti mnogo veći- odgovorio je Radulović.
Po mišljenju odbornice Demokratske srpske stranke Dragice Perović za dobijanje finansijskih sredstava potrebna je agresivnija politika prema ministarstvima, jer se, kako je rekla, 65 odsto pokretnog spomeničkog blaga Crne Gore nalazi upravo u Kotoru.
- I dijete kada zaplače zna se da li je gladno ili žedno. Tako i vi trebate što jače da zaplačete da biste od ministarstva dobili što više sredstava - savjetovala je Perovićeva. Radulović je precizirao da je od ponuđenih 13 Ministarstvo kulture izabralo čak sedam projekata koje finansira u iznosu od 11.700 eura.
Na najavu da bi i Gradska biblioteka trebalo da bude samostalna organizaciona jedinica Mićo Dobriša (SNP) je upozorio da su brojne kulturne institucije grada prešle u rukedržave.
-To je u duhu opšte centralizacije pa je Kotor ostao osiromašen za Pomorski muzej, koji je sada Pomorski muzej Crne Gore, Arhiv Kotora sada je u sastavu državnog arhiva, Zavod za zaštitu spomenika kulture sada je Zavod Cetinja Crne Gore, uprava prihoda je bila kotorska za tri opštine do centralizacije ove vlasti, pa je preseljena u Herceg Novi, a ovdje je filijala. Sve smo dobili filijale, pa hajde da sačuvajmo biblioteku. Sve smo dali iz ovoga grada što je bilo njegovo oličenje, kulturno, istorijsko prosvjetno, pa čak i medicinsko. Ponosili smo se kotorskom Opštom bolnicom, kotorskim školama, institucijama koje sam nabrojao. Sada nemamo privredu jer je otišao Jugopetrol, poslednji bastion privrede, što je ostalo ovome gradu, to je za mene vrlo problematično - istakao je Dobriša.
Direktor Centra za kulturu Miloš Dževerdanović (DPS) pojasnio da evropski standardi podrazumevaju odvajanje biblioteke u gradskim okvirima.
- Nije u pitanju centralizacija, nego da se formira nova opštinska ustanova. Takvi su uslovi na nivou Crne Gore. Do sada je samo Bar uspio da se osamostali i da formira svoju opštinsku ustanovu. Što se tiče Centra za kulturu imao bih osam radnika manje - rekao je on.
Dobriša je odgovorio da on nema ništa protiv osamostaljenja biblioteke kao posebne javne ustanove grada Kotora, ali ima ukoliko ona bude u sastavu Bibliotekarske ustanove Crne Gore.
- Biblioteka grada Kotora je bogata, vjekovima postoji i neko hoće da nam to otme. Nemojte dozvoliti da se otimaju institucije ovome gradu - apelovao je on.
-Budimo zajedno u borbi protiv toga – poručio je i Nikola Bukilica (SDP).
B.Marković
Planovi
Planom rada za ovu godinu predviđen je nastavak rada na reinventarizaciji muzejskog fonda, kompletiranju dokumentacije pomorske, etnografske i istorijsko umjetničke zbirke, obrada starih fotografija, dokumenta iz peraške škole, ali i novih markica za pisma (poklon Pošte Crne Gore) i nabavka odgovarajućih kataloga.
Radulović je najavio da će Muzej grada Perasta od aprila do oktobra biti tokom čitavog dana otvoren za posjetioce, ali i zamijenu krovnog pokrivača na aneksu Muzeja, saniranje fasade palate Bujović, te prilagođavanje prilaza i posebne sobe za osobe sa invaliditetom, za šta je za sredstava konkurisano sa dva IPA projekta.
Pored navedenih intervencija Muzej zahtijeva i redovna održavanja; zamjenu dvoje drvenih balkonskih vrata, dotrajale halogene rasvijete u salonu sa novim led reflektorima, kupovinu dva metalna ormara za adekvatno skladištenje muzejske i arhivske građe, dva drvena ormara za biblioteku, klimatizovanje depoa, opremanje salona sa još jednom klimom, deratizaciju i dezinsekciju, nabavku odgovarajućih izložbenih vitrina i lutki za izlaganje nošnji.