ROŽAJE - U organizaciji lokalne Turističke organizacije i Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, u restoranu „Aldi” u Rožajama juče je održana radionica o strategiji razvoja turizma u ovoj opštini. Seminar je otvorio potpredsjednik Opštine Rožaje Mirsad Azemović. On je istakao da je turizam jedna od strateških grana razvoja i naglasio da se radi na izradi planske dokumentacije za valorizaciju Hajle, Štedima i Rusolije.
-Uz sve napore potrebna nam je podrška vas stručnjaka, Vlade i resornog ministarstva kako bi Hajlu pozicionirali u sam vrh crnogorskog turizma – rekao je Azemović. Predstavnik TO Rožaje Amel Dedeić predstavio je projekat „Vrelo Ibra”, ocijenivši da je riječ o izuzetnom turističkom potencijalu. Objasnio je da će na izvorištu rijeke biti izgrađeno sedam ljetnjikovaca, staza za trčanje, biciklistička staza, dječje igralište i drugi sadržaji, čime će, kako je rekao, biti upotpunjena turistička ponuda grada.
Prof.dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, konstatovao je da Rožaje ima velike potencijale za razvoj turizma.
- Sa Turističkom organizacijom Rožaja dogovorili smo da intenziviramo saradnju i napravimo sporazum. Postoji puno projekata koji su predviđeni u strategiji razvoja Rožaja. Bićemo parneri u tim poslovima i vjerujem da će doći do nekog međunarodnog finansiranja i prekogranične saradnje – rekao je Ratković, najavljujući održavanje još sličnih radionica i seminara na ovu temu.
-Mislim da ovakvi skupovi mogu da potpomognu razvoj turizma jer ono o čemu se priča obično se i ostvari. Rožaje, kao dio klastera pet „Bjelasica-Komovi-Prokletije”, ima velike komparativne prednosti za razvoj alternativnog turizma baziranog na agro turizmu, odnosno integraciji ruralne poljoprivrede i turizma. To je model koji pruža brzo zapošljavanje što je velika potreba ovoga kraja, a imamo prihod od zdrave poljoprivredne organske hrane i od turizma. Ovo je velika šansa za Rožaje i okolinu - naglasio je Ratković.
On je istakao da ne treba zanemariti ski turizam ali je ocijenio da Crna Gora nikada nije bila prepoznata kao međunarodna, već kao regionalna destinacija u oblasti ski turizma.
- S obzirom na to, mi ne smijemo nekim investicijama upropasti ljepote planina za ljetnji turizam koji traje pet mjeseci. Država bi trebala da aktivno podržava investicije u alternativni turizam koji ne zahtijeva velika sredstva već samo dobru organizaciju. Sjever u tome ima veliku perspektivu jer bi bio snabdjevač Primorja kvalitetnim organskim proizvodima i mjesto gdje bi se rado dolazilo i boravilo – istakao je Ratković.
Govoreći o povezanosti planinskog i primorskog turizma doc.dr Ana Tripković Marković, prodekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi, rekla je da je najveća obaveza lokalnih turističkih organizacija na sjeveru, da ponude turistički proizvod različit od ponude na moru.
-Mora se napraviti dobra veza među turističkim organizacijama i obogatiti sa puno informacija, koje potom treba plasirati u elektronskoj formi kao jedan od načina savremene ponude, koja može stići do svakog potencijalnog turiste. Rožaje, jeste mala destinacija ali sa velikim potencijalima i mogućnostima – rekla je Tripković Marković.
O razvoju i kreiranju novog turističkog poduhvata i proizvoda govorio je Miško Rađenović, dok je Emina Kriještorac u ime „Montenegro advenčeda” govorila o planovima u oblasti turizma za ovu i narednu godinu.
V.Ratković
Hajla da ostane divlja i netaknuta
Turizmolog Darko Bulatović, direktor Eko- katuna „Vila Jelka” iz Kolašina, rekao je da su Rožajama dovoljna dva ski -lifta koje treba valorizovati. On je predložio da Hajla ostane „divlja i netaknuta”, jer baš takve destinacije traži zapadno tržište.
-Hajla pruža neslućene mogućnosti. Najbolji način za otvaranje Hajle je da se u startu otvori jedan eko - katun i eko -selo.Treba dati akcenat na agro-eko turizmu kroz porodični biznis u proizvodnji zdrave hrane, što je garancija za postizanje uspjeha – podvukao je Bulatović, ističući da bi turizam bio praktično uništen, ukoliko se planira izgradnja velikog skijališta na prostoru Hajle.
-Planinski turizam ima mnogo bolju strukturu od Primorskog. Na planinama dominiraju turisti iz zapadne Evrope koji su željni divlje i netaknute prirode, dok na primorju borave turisti iz siromašnog regiona i Rusi kojih je sve manje – konstatovao je Bulatović.