KOTOR- Odnjegovanim kulturnim nasleđem Stari grad iz godine u godinu privlači sve veći broj turista, pa se uvećava broj dolazaka kruzera, jahti i autobusa. Prema ocjeni prestižnog magazina „Lonely Planet“, Kotor je prva svjetska destinacija koju treba posjetiti u 2016. godini, a Opština Kotor je u martu ove godine od Prve međunarodne konferencije za odnose s javnošću u Jugoistočnoj Evropi, dobila nagradu „PRO PR. Vision City”, zato što „svojim istorijskim, kulturnim i sadržajnim vrijednostima stvara međunardni publicitet i doprinosi prepoznatljivosti cijele države“. Prema istraživanju Turističke organizacije, urađenom putem anketiranja 13.905 turista (5.962 turista s kruzera, 6.970 onih koji koriste usluge smještaja u Kotoru i 973 posjetioca Rimskih mozaika u Risnu), 99,86 odsto turista preporučilo je Kotor kao grad koji treba posjetiti.Međutim, kontakt zona Starog grada opterećena je brojnim „ružnim lokacijama“ koje narušavaju imidž grada svjetske baštine. Turisti vole da prošetaju i van starog jezgra - ako krenu u pravcu Dobrote, naići će na ostatke Ugostiteljsko-rekreativnog centra (URC), a ako krenu na drugu stranu zaliva, susrešće se sa dijelovima bivše fabrike „Rivijera“, sumornim zdanjem ruševnog hotela „Fjord“, zapuštenim stubovima „Livnice“ i objektima bivšeg voznog parka „Autoboke“, između kojih se „ugnijezdila“ deponija za metalni otpad. Mještani za dionicu od Gurdića do Peluzice kažu da je kao stvorena za snimanje horor filmova, a turisti često pitaju: „Da li je možda ovdje bio rat?“ Zluradi komentari lokalnog stanovništva upućuju na „razvoj turizma katastrofe“, gdje bi se turistima kao posebna atrakcija nudila tura od URC-a i „Fjorda“ do „Rivijere“ i „Livnice“, a neki čak preporučuju i „posjetu dva peraška otoka s pogledom na Kostanjicu“. Direktor Turističke organizacije Kotor Mirza Krcić smara da „nije popularno promovisati ono što bi nosilo etiketu katastrofe“, ali bi katastrofom nazvao to što ništa nije urađeno da se stanje popravi i unaprijedi u korist lokalne samouprave i vlasnika.
-Ovakvo stanje je posledica niza „nespretnih” privatizacija i neodgovornog ponašanja novih vlasnika. Prosto je nevjerovatno da su prostori oko „Jugooceanije”, hotela „Fjord” i „Autoboke” doživjeli istu sudbinu, da su do te mjere zapušteni da ruže utisak turiste koji daje visoku ocjenu za Stari grad i kulturno-istorijsko nasleđe Kotora. Jedino što Opština Kotor može da uradi u ovom trenutku je da uvede maksimalni namet kroz porez na zemlju i objekte koji nisu privedeni namjeni. Ključno je da inicijativa bude energičnija i jača, pa i po cijenu raskidanja ugovora od strane države sa vlasnicima pomenutih lokacija, jer evidentno i realno je da ćemo štetu trpjeti i narednih nekoliko godina, kazao je Krcić.Iako se radi o području koje administrativno pripada opštini Kotor, zbog odredbi pozitivnih propisa iz oblasti prostornog planiranja i izgradnje objekata, nadležnost i mogućnosti lokalne izvršne vlasti su ograničene - lokacije bivšeg hotela „Fjord” i URC-a nalaze se u obuhvatu Prostornog plana posebne namjene za Morsko dobro i predstavljaju dio planskih cjelina za čije donošenje, izmjene i implementaciju je nadležna država, i koje se nalaze u obuhvatu državnih studija lokacija sektor 15 i 16, objašnjava Srđan Dragomanović, menadžer opštine.
-Razlozi „kočenja” realizacije izgradnje ova dva hotelska kompleksa su u domenu lične procjene i lošeg proračuna vlasnika navedenih lokacija, jer država i Opština su preduzele sve što je bilo u njihovoj ingerenciji. Naplata uvećane stope poreza na nepokretnosti koju Opština Kotor primjenjuje sama po sebi nije popularna, a za cilj ima isključivo svojevrsan pritisak na investitora za što brže otpočinjanje gradnje i privođenje lokacije namjeni. Kako se u prethodnom periodu pokazalo da ovaj namet nije efikasan i da ne postiže željene rezultate, smatram da bi od Opštine Kotor trebalo da potekne i inicijativa za uvođenje dodatnog nameta u vidu lokalne takse za „ruženje” grada koja bi se isključivo koristila za ulaganja u promociju i zaštitu područja prirodne i kulturne baštine pod zaštitom Uneska. Slična taksa postoji u susjednim državama i pokazala se kao efikasna, posebno u područjima koja su pod posebnom međunarodnom zaštitom, ističe Dragomanović.M.D.Popović
Planovi za „Fjord” i URC
-Na osnovu obećanja Ministarstva održivog razvoja i turizma, kao i Sekretarijata za razvojne projekte, da će u toku ove godine raspisati javni poziv za najboljeg ponuđača za dugoročni zakup lokacije Nautičko-turističkog centra, na kojoj se predviđa izgradnja hotelskog kompleksa visoke kategorije, VIP marine sa 150 vezova i upravne zgrade, duboko sam uvjeren da će Kotor konačno dobiti investitora kakvog zaslužuje. Realizacijom ovakvog projekta poboljšala bi se turistička ponuda grada, obogatila hotelska ponuda, Kotor bi, sem izletničke, postao boravišna i kongresna destinacija, a mladi ljudi, posebno generacije svršenih studenata Fakulteta za hotelijerstvo i turizam u Kotoru, mogli bi da nađu adekvatan posao u struci. Realizacijom ovakvog projekta država i Opština bi bile rasterećene s aspekta nedostajućih smještajnih kapaciteta Kotora i nedostajućih vezova za megajahte, pa bi se u krajnjem slučaju, ukoliko lokacije ‘’Fjord’’ i URC ne budu privedene namjeni, moglo staviti u razmatranje da se kroz izmjenu i dopunu Državnih studija lokacije izvrši prenamjena ovih lokacija… Na primjer, u uređene zelene površine, vodene zabavne parkove, koje bi kao takve otkupila i namjeni privela Opština i pretvorila ih u dodatnu turističku ponudu, ocijenio je Dragomanović.
Ruine „Rivijere” i „Livnice”
-Što se tiče ruina fabrika ‘’Rivijera’’ i ‘’Livnice’’, ni ovdje se stanje neće brzo promijeniti, s obzirom na to da je u procesu izrada urbanističkog projekta poslovno-stambene zone Škaljari. U februaru je organizovana javna rasprava i primjedbe se još obrađuju. Ukoliko broj primjedbi i izmjene plana budu u većoj mjeri urađene, sigurno da će se prije usvajanja ovog plana organizovati ponovna javna rasprava, kazao je Dragomanović.