Dugačak je spisak propalih firmi i osiromašenih radnika u gradu pod Rumijom. Preduzeća i kompanije, od kojih su se neke kotirale vrlo visoko na privrednoj mapi velike Jugoslavije, pa i šire, danas su primjeri propalih privatizacija u kojima su učestvovali novokomponovani biznismeni i tajkuni.
Prema riječima stručnog saradnika Saveza sindikata CG Senke Rastoder, tranformacija privrede, koja je počela početkom 90-ih godina prošlog vijeka, imala je za cilj privatizaciju firmi koje su bile u društvenom vlasništvu i pronalazak poznatog vlasnika koji je trebalo da obezbijedi povećanje produktivnosti, rast zaposlenosti, a samim tim i povećanje standarda stanovništva.
Ona naglašava da je transformacija privrede, koja je počela 1992. godine i odvijala se u više faza, a posebno privatizacija koja je uglavnom okončana sredinom prve decenije 21. vijeka, imala teške posledice i za barsku privredu, i označila je nestanak i propast brojnih velikih privrednih subjekata kao što su „Primorka”, „Centrojadran”, „Bar tranzit”, „ZIB Bar” itd...Osim velikog društvenog bogatstva koje je nestalo, i preko 60 odsto radnika je ostalo bez posla.
-Umjesto proklamovanih ciljeva, desio se skoro suprotan proces. U Baru, procesom transformacije i privatizacije, ugašene su i nestale firme „Bar bilje”, pogon „Košute”, „Rumijatrans”, „Bar tranzit” - Izbor, „Prekookeanska plovidba”, „ZIB”, AD „Put”, AD „Primorka” Bar, AD „Agroeksport”, AD „Centrojadran”, Štamparija „Branko Đonović”, AD „Jadran”, AD „Željeznica” CG, stanica Bar - DEPO i ugostiteljski dio stanice, „Jadroinspekt Rijeka” poslovnica Bar, „Tehnopromet”, „Auto moto”, AD „Merkur Centrojadran” - kaže ona, podsjećajući da je krajem 80-ih i početkom 90-ih godina u Baru radilo od 10.000 do 12.000 radnika, dok se sada taj broj kreće oko pet do šest hiljada, i to sa sezonskom radnom snagom.
-„Bar bilje” se bavilo otkupom i preradom ljekovitog bilja, posebno pelina. Ova firma imala je godišnji izvoz od dva miliona eura. U njoj je bilo zaposleno oko 140 radnika. U pogonu „Košute” radilo je oko 120 radnica. „Rumijatrans” je imala ogromnu imovinu, a 1996. zapošljavala je 134 radnika. „Bartranzit” je 1998. godine imao oko 30 radnika. „Prekookeanska” plovidba je početkom devedesetih imala oko 800 zaposlenih, a 1996. godine ovaj broj pada na 491 zaposlenih u upravi i pomoraca, i 19 brodova koje je uglavnom izgubila tokom perioda sankcija. AD „Marina” Bar imala je 23 radnika, a AD „Barska plovidba” oko 90 radnika, dok Agencija AD „Prekookeanska plovidba” ima četiri -pet radnika. Preduzeće „ZIB” je 2005. imalo 314 radnika. Većinski vlasnik je bio bivši gradonačelnik Žarko Pavićević. Uveden je stečaj 2013. godine, i radnici su poslati na biro rada sa pet godina neuplaćenih poreza i doprinosa, i 12 neisplaćenih zarada. Kasnije je stečajni sud objavio i likvidaciju firme. Preduzeće AD „Put” je imalo 113 radnika. AD „Primorka” Bar je 1994. godine imala preko 1.300 radnika, a od 2015. ne radi nijedan pogon, i svi radnici su na birou rada. Pogoni su devastirani, osim pogona Pekare. Dug „Primorke” je 2015. godine iznosio 22 miliona eura, a procijenjena je na preko šest miliona eura. U AD „Agroeksport” bilo je zaposleno 23 radnika – navodi Rastoder.
Ona podsjeća da je AD „Centrojadran” prije privatizacije imao 136 radnika, a nakon privatizacije 2004. godine 71 radnika, dok je 2005. godine imao 65 radnika.
-Štamparija „Branko Đonović” je imala 15 radnika. Dijelu radnika ni do današnjeg dana nisu regulisani doprinosi. AD „Jadran” je 2005. godine imao 33 radnika, a u AD „Željeznica” CG su 2005. godine radila 523 radnika (stanica Bar i Depo). Sada na stanici Bar radi deset puta manje radnika, oko 50. „Jadroinspekt” je 1996. godine imao 14 radnika. U „Tehnoprometu”, nakon potpisivanja ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa „ZIB”-om, koji preuzima preostalih osam radnika, a izmiruje obaveze prema ostalih 16 radnika „Tehnoprometa”, 42 dioničara ove firme smatraju da su oštećeni i sude se za izgubljenu imovinu. „Auto moto” je 1996. godine zapošljavao 21 radnika, a 1998. godine 14. AD „Merkur – Centrojadran” TP Bar imao je 182 radnika – navela je Senka Rastoder.D.S.
U ,,Izboru’’ za deceniju 300 radnika manje
-„Izbor” je sredinom 90-ih godina prošlog vijeka imao blizu 400 radnika i preko 20.000 m2 poslovnih prostora. Broj radnika 2002. godine, prije privatizacije, pao je na 180 radnika, a nakon privatizacije, tj. 2004. godine, ovaj broj se smanjio na 96. Znači da za nepunu deceniju ovo preuzeće ima 300 radnika manje u odnosu na 1996. godinu, dok 2015. godine ima oko 20 zaposlenih - podsjeća Rastoder.