Istraživanje o korupciji na teritoriji opštine Ulcinj, u okviru realizacije projekta „Ulcinj protiv korupcije“ , koji realizuje NVO „UL info“, a dio je programa „Misli lokalno - djeluj lokalno“ koji se realizuje uz podršku Delegacije Evropske unije pokazao je da preko 86 odsto građana smatra da je korupcija u najjužnijoj opštini veoma ili uglavnom rasprostranjena. Na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati ankete koja je u periodu od 15. februara do 15. marta obuhvatila 300 punoljetnih građana i građanki Ulcinja saopšteno je da čak 94 odsto Ulcinjana smatra da je korupcija prisutna u Crnoj Gori, a od toga čak 78 odsto da je to u velikoj mjeri. Osim nevladinih organizacija (oko 35 odsto), sve drugo je u Crnoj Gori veoma ili uglavnom korumpirano, smatraju anketirani. Najviše je korumpirana izvršna vlast, potom političke partije i zdravstvo (oko 80 odsto), potom policija, sudstvo i tužilaštvo. Na dnu liste su, ali, ipak, sa preko 60 odsto, mediji, Skupština Crne Gore i obrazovne institucije. Visoko na ovoj listi su i Morsko dobro, Komunalna policija, Uprava za inspekcijske poslove i lokalna javna preduzeća. U sredini ove tabele je Skupština opštine (62,7 odsto). Po ocjeni građana, mnogo manje korumpirane su državne institucije na lokalu (Osnovno tužilaštvo, Osnovni sud, Ispostava policije, te posebno Dom zdravlja (47odsto) od onih na centralnom nivou.
Preko polovine anketiranih nijesu čuli za akcije koje Opština sprovodi u borbi protiv korupcije, dok je gotovo trećina nešto načula, ali ne zna dovoljno.
Uvjerenje anketiranih je da je Opština veoma ili uglavnom neefikasna u borbi protiv korupcije (80 odsto). Gotovo 65 procenata anketiranih je kazalo da nije čulo i da ne zna da je Opština izradila lokalni akcioni plan za borbu protiv korupcije i da se on primjenjuje, 20 odsto je bilo bez odgovora, dok samo 15 odsto zna nešto o tome. Najveći broj građana je o planu (37,8 odsto) čuo od lokalne samouprave, trećina iz medija, a 13,3 odsto uglavnom preko društvenih mreža.
Slični odgovori dobijeni su na pitanje o Planu integriteta. Tu je nešto manji broj onih koji su čuli ili znaju da se taj plan izrađen i da se primjenjuje (tek 13,7 odsto).Prema sopstvenom priznanju, 54 procenta anketiranih zna neki primjer koruptivnih radnji u svojoj sredini. Predstavnik NVO „Ul Info“ Mustafa Canka kazao je da se analizom dobijenih podaaka može zaključiti da svi moraju biti zabrinuti.
- Građani Ulcinja znaju što je korupcija, imaju otpor protiv tog zla, ali smatraju da žive u veoma korumpiranoj državi i uglavnom korumpiranoj lokalnoj zajednici. Slabo se cijene napori koje vlasti čine u borbi protiv korupcije, pa postoji potreba za boljim informisanjem i edukacijom građanima. Evidentno je rašireno nevjerovanje u političku volju za borbu protiv korupcije, odnosno vladine strategije i mjere se procjenjuju, više kao povezane s procesom pregovaranja s Evropskom Unijom, a manje kao istinska volja i spremnost za borbu protiv korupcije.Uvjeren sam da kao civilni sektor i mediji moramo da snažnije podržimo i pomažemo svakog borca, aktivistu ili grupaciju koja je protiv te opasne bolesti. Kako je ovo prvo ovakvo istraživanje, treba nastaviti sa ovim aktivnostima, jer bi se podaci mogli komparirati, odnosno izvući još bolji zaključci – kaže Canka.
Koordinatorka Programa za evropske integracije u Centru za građansko obrazovanje Ana Nenezić podvukla je da je pitanje korupcije vrlo ozbiljno pitanje za čije rješavanje mora postojati sinergija imeđu nacionalnih i lokalnih NVO, medija i lokalne samouprave.
- Istraživanje u Ulcinju pokazalo je zabrinjavajuće rezultate i jako je mnogo ljudi koji vjeruju da je korupcija pristuna u ovoj opštini. Ono štto je meni posebno interesantno je da veoma mali broj građana zna za ono što su neki mehanizmi borbe protiv korupcije na lokalnom nivou. Dakle većina anketrianih nije čula za Akcioni plan za brobu protiv korupcije. Mali broj građana zna za Plan inegriteta kao jedan od mehanizama koji bi zaista trebalo da da doprinos u ovoj oblasti. To su sve znaci koji upućuju da će se morati mnogo više raditi kako u smislu komunikacije sa građanima, tako i kroz konkretneakcije na lokalnom nivou - kazala je Nenezićeva.
Izvršni direktor NVO „MogUl“ Džemal Perović kaže da ne zna da li osim za Lokalni akcioni plan građani znaju za opštinsku Komisiju za borbu protiv korupcije čiji je on član ispred NVO.
- Ja vjerujem da ako se u manjoj mjeri zna o tome to je iz razloga nedostaka podrške osnivača komisije koja postoji već godinu dana. Izostala je podrška u svakom smislu jer se to uzima kao formalnost kao i u pitanju akcionih planova pa čak i značajnijih planova, poput urbanističkih. Svjedoci smo šta se radi sa divljom gradnjom gdje je najveća korupcija. Hvalimo se usvajanjem urbanističkih planova koji na primjeru Opštine Ulcinj ne znače ništa jer je korupcija iznad svih planova i zakona. Odlika korupcije je upravo u tome da se krši zakon na nečiju štetu a građani nisu svjesni da se to radi ni štetu svih nas - istakao je Perović.
M.Knežević
Mitom do željenog cilja
Anketa je pokazala da su u ogromnoj većini (oko 86,5 odsto), ljudi uvjereni da neki oblik mita, političke, partijske i rođačke veze ili usluga za uslugu pomaže da se dođe do željenog cilja. Da je mito garancija da će to biti obavljeno uspješno, uvjereno je 52 odsto anketiranih. Za ono što ljude najviše tišti (zdravstvo, zapošljenje, stambeno pitanje) spremni su da daju mito i povuku veze koje imaju kako bi riješili problem. Zabrinjavajuće je da bi svaki četvrti Ulcinjanin to uradio i kada treba da dobije prava koja mu zakonski pripadaju. Ali, najvažnije je svakako da većina ljudi ne želi davati mito da bi lakše riješili neki problem.
Građani se plaše da prijave
Veoma su zabrinjavajući odgovori o percepciji korupcije po sektorima na državnom nivou, jer to smanjuje povjerenje u institucije. Nešto manje od 60 odsto anketiranih je kazalo da njemu-njoj ili članu njihove porodice u poslednjih 12 mjeseci niko nije tražio novac za vršenje određene usluge, ali svaki peti je rekao da se to desilo.
Na pitanje da li bi pristali da daju traženi novac 30 odsto odgovara potvrdno, a gotovo 60 odsto odrečno. Tek 5,3 odsto Ulcinjana je kazalo da su on/ona ili članovi njihove porodice u poslednjih 12 mjeseci koristili neki od načina za prijavu korupcije. Tri puta je veći broj onih koji su bez odgovora, što znači da je primjetan strah, iako je anketa bila anonimna. Čak 52 odsto nije prijavilo korupciju.