BIJELO POLjE – U mjerama za podsticaj ruralnog razvoja koje su usvojili odbornici na poslednjoj sjednici utvrđeni su uslovi, način i dinamika sprovođenja podsticajnih mjera za ruralni i održivi razvoj u ovoj godini. Za ove potrebe planirano je 50.000 eura. Kako je kazao Jasmin Ćorović, sekretar Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj, sedam poglavlja podsticajnih mjera podrazumijeva obnovu i razvoj sela i izgradnju infrastrukture, razvoj društveniog života na selu, podršku osnivanju i funkcionisanju kooperativa, kao i promociju i edukaciju iz oblasti ruralnog i održivog razvoja. Planirano je i održivo korišćenje planinskih pašnjaka i ublažavanje i smanjenje prirodnih hazarda, odnosno dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija.
Ćorović je podsjetio da je poslednjih godina odliv stanovništva sa sela sve masovnija pojava.
– To uzrokuju razlozi infrastrukturne, ekonomske i socijalne prirode. Osnovni razlog napuštanja sela su loša ekonomska situacija, nezaposlenost, mala ulaganja i nepodsticanje privredne i ekonomske djelatnosti na selu – ističe Ćorović.
On vjeruje da se planskom podrškom malim preduzećima na ruralnom području koja se bave proizvodnom i prerađivačkom djelatnošću u izvjesnoj mjeri može podići životni standard stanovništva i zaustaviti negativan trend depopulacije sela.
– Postoje potencijali u preradi poljoprivrednih proizvoda i proizvoda od drveta, vune i metala, zatim u građevinarstvu i slično – naglasio je Ćorović.
Dodatni problem su usitnjeni posjedi i veliki broj malih proizvođača, što dovodi do problema s plasmanom proizvoda na tržište.
– Potrebno je da se proizvođači udruže i na taj način odgovore potrebama tržišta hrane, ali i da unaprijede proizvodnju i prodaju. Potrebna je i podrška vlasnicima stoke koji izdižu na katune. Namjera nam je da podignemo kvalitet života na selu, da se osiguraju prihodi za mještane koji se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, da se razviju proizvodne i prerađivačke ekonomije, ali i da se poveća broj zaposlenih. Mora se obezbijediti ekonomska i socijalna kohezija između urbanog i ruralnog područja. Treba razvijati sport i sportsku infrastrukturu na selu, infrastrukturu potrebnu za rad mjesnih zajednica i za društveni život, održivo gazdovati poljoprivrednim zemljištem, očuvati tradicionalne proizvode, obnoviti pašnjake uklanjanjem šikara, očuvati katunsko stočarenje, itd. – kazao je Ćorović.
Da je situacija u selima više nego katastrofalna saglasan je i Tadiša Tale Leković iz Lekovine kod Pavinog Polja, jedan od najstarijih stanovnika tog kraja. On ističe da je iz dana u dan sve manje stanovnika i da je iseljavanje poprimilo alarmantne razmjere.
– Stanje je katastrofalno. U selima skoro da više nema nikoga, izuzev po nekoliko staračkih domaćinstava. Otišao je svako ko je imao gdje da ode, pa su sela ostala prazna. Neženja koliko hoćeš, ,,bijela kuga” se odavno odomaćila, a plač djeteta skoro da se više nigdje ne čuje. Zbog toga hitno treba uraditi nešto da se iseljavanje zaustavi – poručuje Leković.
M.N.
Konkretne mjere jedini spas
Leković je naglasio da se migracija seoskog stanovništva može zaustaviti samo ulaganjem u selo, ali ne deklarativno, već da se nešto konkretno uradi.
– Moraju se otvarati mini-fabrike ili pogoni, moraju se davati subvencije mladim ljudima da ostanu na selu i zasnuju svoje porodice. Takođe, moraju se novčano stimulisati mladi koji zasnivaju bračne zajednice na selu, treba novčano zbrinuti majke i djecu. Ako se ovaj trend nastavi, sela će potpuno izumrijeti –upozorio je Leković.