BAR- Pravilna ishrana postala je jedan od najvažnijih problema savremenog čovjeka. Kako se pravilno hraniti? Sa edukativnog predavanja koje je upriličeno povodom Svjetskog dana hrane 16. oktobra, u organizaciji državnih ustanova i nevladinog sektora, poslate su brojne poučne preporuke.
Dr Snežana Barjaktarović Labović, specijalista higijene, subspecijalista dijetoterapije u Domu zdravlja Bar, ističe da hrana daje energiju, ali ne obavezno i hranljive materije, pa treba polaziti od toga šta jedemo, kada i koliko.
-Četiri su pravila ispravne ishrane, šta jedemo - izbor zdrave hrane, koliko jedemo - količina hrane koju jedemo. Danas su obroci znatno veći i energetski bogatiji nego prije 20 ili 30 godina. Takođe, važan je način pripreme hrane i ritam obroka. Hranu bi trebalo kuvati, ili peći sa minimalnim dodavanjem masnoće, koja bi trebalo da bude tečna, na primjer ulje. Ritam obroka je važan i trebalo bi da doručkujemo u prvih pola sata nakon buđenja, a svaki naredni obrok trebalo bi da bude za tri, ili tri i po sata. Postoji i peto pravilo, vrlo važno, a to je fizička aktivnost. Svako od nas treba da izdvoji sat vremena dnevno za neku vrstu fizičke aktivnosti, ili šetnju umjerenog intenziteta u trajanju od 45 minuta - kazala je dr Barjaktarović Labović, predsjednica CEAZ.
Prema njenim riječima, navike građana u Crnoj Gori kada je u pitanju pravilna ishrana nisu dobre. Malobrojna istraživanja pokazala su učestalo preskakanje obroka, konzumiranje hrane koja ima visoku energetsku vrijednost i gustinu, koja je masna i slatka, kao i da građani redovno konzumiraju velike količine prostih šećera. Ona ističe da je ugrožena i najmlađa populacija. Ovakvim akcijama pokušava se doprijeti do roditelja, nastavnika, vaspitača, i skrenuti pažnja na značaj pravilne ishrane za dobro zdravlje, jer dobro zdravlje uslovljava kvalitet života. Dr Labović je pohvalila učenike Srednje ekonomsko- ugostiteljske škole koji su napravili kratak film, kako bi ukazali na navike u ishrani svojih vršnjaka.
-Može se užina kupiti u megamarketima, recimo banana, ili sendvič sa integralnom kiflom. S druge strane, savjeti koje često možemo pročitati na različitim portalima, društvenim mrežama, često su daleko od istine i nauke – kazala je dr Labović, dodajući da svakog dana treba popiti minimalno osam čaša vode.
Psiholog Nataša Šljivić je u izlaganju na temu „Psihologija ishrane” ukazala na pogrešne trendove da brza hrana postaje sastavni dio stila života djece.
– Prosto je nezamislivo da vidite dijete da donese sendvič od kuće u školu za užinu. Možda bi bio i izvrgnut podsmijehu, ruganju. Brza hrana je postala stil života. Djeci je ljepše ono što je „moderno”, podsvjesno to može biti i bunt prema pravilu, onom što nude roditelji, ljekari – kazala je Šljivićeva, dodajući da hrana ima veze sa mentalnim zdravljem. Tri osnovna poremećaja u ishrani su anoreksija, bulimija i prejedanje. Iza ovih poremećaja, navodi psiholog, nlaze se problemi u mentalnom zdravlju.
Profesorica Ana Barjaktarović, zajedno sa učenicima Srednje ekonomske škole, ukazala je na značaj higijene hrane, zatim zašto se uvodi HACCAP, itd.D.S.
Neka voda bude vaše omiljeno piće
Internista dr Gina Masoničić je istakla „neka voda bude vaše omiljeno piće”.
– Pet obroka tokom dana, ali ograničenih. To ne podrazumijeva nekoliko kilograma voća (dnevno voća do 400 grama). Gornji pritisak za odrasle 140. Ko ima pritisak preko ove granice mora da se liječi – kazala je dr Masoničić.
)){kind=small}
