NIKŠIĆ - Izuzetno loše hidrološke prilike tokom godine doprinijele su te su gotovo promijenjene karakteristike nikšićkih jezera, čiji je vodostaj poslednjih petnaestak dana izuzetno nizak. Vještačke akumulacije Slanog i Liverovićkog jezera skoro da su presušile, a prirodni ambijent na području gdje je bila voda podsjeća na pustoš. Nešto bolja situacija je na jezeru Krupac koje se još uvijek koliko- toliko, makar na pogled običnog posmatrača, drži. Povlačenjem vode iz Slanog „isplivali“ su stari putevi na imanjima koja su svojevremeno potopljena zbog izgradnje akumulacija koje se koriste zarad proizvodnje struje u Hidroelektrani (HE) „Perućica“. Nizak vodostaj zabrinuo je i ribare i ekologe koji pozivaju nadležnu Elektroprivredu Crne Gore (EPCG) da malo više pažnje posveti očuvanju ekosisitema, a manje ekonomskoj računici.
Voda Slanog jezera, kaže ribar Ilija Odalović kojeg smo zatekli u tom rejonu, i ranijih godina se povlačila, možda više nego ove. Uz sušu, pojasnio je on, EPCG dodatno povuče vodu ispuštajući je u kanale, a onda se povuku i ribe, pa ribolovci, barem u ovim danima, uzalud zabacuju udice.
- Ribarim već 25 godina i čest sam gost na Slanom jezeru. I prije nekoliko godina bila je slična situacija, ali kao ove mislim da nije, jer je dostigla onaj minimum ispod kojeg ne može. Već nekoliko dana dolazim, po više sati pecam, ali nema ribe, povukla se zajedno sa vodom - kazao je Odalović.
Vještačka akumulacija Slanog jezera napravljena je 1950. godine, nalazi se u zapadnom dijelu nikšićkog polja gdje obuhvata površinu od oko devet kilometara kvadratnih, dužina mu je 4,5 kilometra i kanalima je povezano sa ostalim akumulacijama u Nikšiću. Odalović kaže da u njemu ima šarana i klena, a pastrmke samo onda kada lokalno Ribolovno društvo izvrši poribljavanje.
Direktor Društva mladih ekologa Nikšića (DMEN) Miodrag Karadžić istakao je da je prema informaciji koju su dobili kota vode na Slanom jezeru prije tri dana bila 607,16 metara, a ekološki minimum po ribolovnoj osnovi je 605. Do ekološkog minimuma još uvijek nije došlo ni na Krupcu, ali ukoliko u narednim danima ne bude padavina, za očekivati je da se nivo vode dodatno spusti i ugrozi ekosistem na tom jezeru.
- Ekološki posmatrano, trenutno stanje na Slanom jezeru je veliki problem za ekosistem jezera i opstanak ribljeg fonda u njemu koje je, osim ugroženosti uslijed malog vodostaja, ugroženo i sa aspekta nelegalnog izlova ribe i nepostojanja baraža. To je i razlog te volonteri DMEN-a ove jeseni dosta vremena provode na Slanom jezeru i prate situaciju - kaže Karadžić.
Slano jezero, istakao je on, ima izuzetne i neprocjenjive kapacitete za razvoj turizma i sportskog ribolova. Ove jeseni, i uprkos niskom vodostaju, ekolozi su u rejonu te akumulacije primijetili veći broj migratornih ptica, pa čak i bijelu rodu koje dugo godina nije bilo. Zbog svega , smatra Karadžić, treba naći balans sa ispuštanjem vode koju za proizvodnju koristi HE „Perućica“.
-Svakako smo mišljenja da treba naći modele da se odgovornije gazduje vodama Slanog jezera i kada su u pitanju sušni periodi kao ovogodišnji naći rješenje da bude više vode u jezeru i da se ne razmišlja samo o ekonomskoj dobiti - kategoričan je Karadžić dodajući da je izuzetno nizak nivo tog jezera bio i 2005. i 2011. godine.
Kao i na Slanom, situacija po pitanju vodostaja i na jezeru Liverovići u Župi nikšićkoj je ista. Sportsko-ribolovni klub „Nikšić“ na tom jezeru do daljeg zabranio je ribolov, kako bi pokušali u tako niskom vodostaju sačuvati riblji fond. Vode tog jezera namijenjene su za bivšu Željezaru, odnosno sadašnju fabriku „Toščelik“. Zbog drastično smanjene proizvodnje u kompaniji, umanjeno je i korišćenje vode iz Liverovića, pa je smanjen nivo u tom jezeru posledica loših hidroloških prilika koje su „presušile“ njegov glavni dotok, rijeku Gračanicu.
B.B.


EPCG: Perućica i Piva gotovo van pogona

Iz EPCG-a naglašavaju da su hidrološke prilike tokom ove godine bile nepovoljne kada je u pitanju proizvodnja električne energije u njihovim hidroelektranama. Malo padavina i smanjeni dotoci u slivu rijeke Zete, naveli su iz kompanije, uticali su i na niži nivo akumulacija od onih planiranih u bilansu, ali smatraju da su nivoi obje akumulacije i dalje iznad biološkog minimuma. Dotoka u Zetu u oktobru skoro da i nije bilo, a ista situacija bila je i 1.novembra. Plan u bilansu za akumulaciju Krupac i Slano bio je 38,7 miliona kubika, a ostvarenje do sada EPCG-u je bilo 21, 2 miliona. Iz Slanog jezera, naglasili su iz EPCG-a, do sada je ostvareno svega 8,8 miliona kubika, a planirano je bilo više od 28 miliona.
-Ostvarene padavine tokom 2017. godine na slivnom području rijeke Zete su u svim mjesecima, osim februara, bile ispod prosjeka.u januaru je palo svega 19,23 odsto padavina u odnosu na prosjek, a u oktobru 29,7 odsto u odnosu na prosjek. Godišnji prosjek padavina je 1.984 litra po metru kvadratnom, a od januara do novembra imamo nivo od 850 litara. Imajući u vidu navedeno u EPCG okosnica proizvodnje električne energije u prethodnom periodu bila je Termoelektrana” Pljevlja“. Angažovanje HE „Perućica“ i „Piva“ svedeno je na minimum, što pokazuje i njihova ostvare­na pro­iz­vod­nja to­kom sep­tem­bra i ok­to­bra. Hi­dro­e­lek­tra­ne su ko­ri­šće­ne sa­mo u sa­ti­ma ka­da je po­tro­šnja na mak­si­mu­mu, po­ja­sni­li su iz Sek­to­ra za ko­mu­ni­ka­ci­je EPCG-a.