KOTOR - Poljoprivreda je tradicionalna djelatnost stanovništva ruralnog dijela opštine Kotor, ali sadašnja struktura je znatno izmijenjena. Po podacima Opštine Kotor od ukupnog broja stanovnika samo 0,6 odsto njih bavi se poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću. Većina domaćinstava ima manje od tri hektara zemlje. S obzirom da rentabilnost proizvodnje raste sa povećanjem površine gazdinstva, u lokalnoj upravi zaključuju da je sadašnja struktura ograničavajući faktor u korišćenju poljoprivrednog zemljišta.
-Tokom poslednje dvije decenije stanje u ovoj oblasti se još više pogoršalo o čemu govori; sukcesivno smanjivanje obradivog zemljišta, uglavnom usljed širenja divlje gradnje, stočarstvo je u konstantnom padu, to jest uzgoj stoke u zaseocima se zasniva isključivo na zadovoljenju sopstvenih potreba. Sadašnja struktura poljoprivrdnog zemljišta na planom obuhvaćenom području je jako nepovoljna. I pored ograničenosti ovog resursa, izraženo je njegovo stalno smanjenje, a procesi koji imaju stalnu tendenciju rasta; izgradnja naselja, saobraćajnica i ostale infrastrukture, izazivaju trajni gubitak najkvalitetnijeg i najproduktivnijeg dijela poljoprivrdnog zemljišta. Najočigledniji primjer za to je ze Grbaljsko polje gdje je prolaskom magistrale kroz najkvalitetnije poljoprivredno zemljište stvoren uslov za spontanu izgradnju naselja koja se i dalje širi izazivajući trajni gubitak ovog neobnovljivog resursa - navedeno je u Izvještaju o uređenju prostora od decembra 2017. godine, čiji autor je opštinski Sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje.
U poljoprivrednoj proizvodnji, navodi se u dokumentu, preovladava proizvodnja agruma, ranog povrća, maslina, ljekovitog bilja i sadnog materijala suptropskih kultura, kao i plastenička proizvodnja, a u poslednje vrijeme se stimuliše proizvodnja i prerada mediteranskih kultura.
-Ipak negativan trend smanjenja površina oranica i bašta je i dalje u toku. Uočljiva je i prenamjena poljoprivrednog zemljišta u zemljište namijenjeno, na primjer stambenoj izgradnji, naročito nakon povratka bivšim vlasnicima. Kroz prenamjenu se dovodi do trajnog gubitka poljoprivrednog zemljišta što ima negativan utiocaj na biodiverzitet i usluge ekosistema (erozija, spiranje tla, zagađenje), ali i na samu poljoprivredu- navodi se u Izvješataju i naglašava da od obradivih površina na oranice i bašte otpada oko 23 odsto, voćnjake i vinograde 25 odsto, livade 51 odsto.
Od 669 hektara oraničnih površina, poslednjih godina je zasijano samo 158 hektara, što čini 23,6 odsto. Evidentno je zaostajanje i kada je u pitanju proizvodnja grožđa, maslina i agruma, kako po pitanju smanjenja broja rodnih stabala, tako i u pogledu prinosa. Osim toga jedan od osnovnih nedostataka je činjenica da je zapostavljeno zadružno djelovanje, a neorganizovanost zadružnog djelovanja ogleda se u nedostatku otkupnih stanica, čime je otežan plasman proizvoda, pa poljoprivrednu proizvodnju čini nepouzdanom. Skladištenje i čuvanje, kao ni prerada poljoprivrednih proizvoda nije razvijena, tačnije radi se uglavnom o manjim pojedinačnim kapacitetima, a broj i kapaciteti hladnjača su veomaograničeni.B.M.
Pod šumama 57,2 odsto ukupne teritorije
Na teritoriji kotorske opštine, od 335 kilometara kvadratnih, pod šumama je 191,6 kilomatara kvadratnih, što čini 57,2 odsto ukupne teritorije. Od kvalitetnih šuma zastupljene su četinarske šume munike na višim kotama Orjena, u pojasu nadmorske visine od 1.000 do 1.500 metara zastupljene su gorske listopadne šume bukve, koje ujedno predstavljaju ekonomske šume, dok je na nižim kotama zastupljen pojas brdskih šuma medunca i crnog graba. U nižem priobalnom pojasu sreću se submediteranske šume hrasta medunca i bijelog graba sa lovorom, a prisutan je i hrast Sladun na padinama Vrmca, u pojasu Gornjeg Morinja, podnožju Lovćena - Gornji Grbalj i iznad Dragalja. Specifičnost zaliva predstavljaju šume kestena sa lovorom koje se javljaju na lokacijama iznad Kostanjice i Strpa i kod Gornjeg Stoliva, kao i zajednice divljeg oleandera u Risanskom zalivu, dok je specifičnost na rtovima Žukovica, Trašte i uvale Trsteno zajednica crnike.