NIKŠIĆ/ BILEĆA - Bratstvo Bjeletić, rasuto po gotovo cijeloj bivšoj Jugoslaviji ove godine četvrti put je organizovalo sabor u Bileći. Bratstvenici su se prvo okupili na svetoj liturgiji koju je u Crkvi Sv. Trufuna u selu Preraca služio bilećki paroh Aleksandar Grčić, a potom su obišli grobove predaka kako u tom selu tako i susjednom Kovači, koje pripada Nikšiću. Kosta Bjeletić (84), najstariji bratstvenik na ovogodišnjem saboru, ispričao je da potiču od plemena Trebješkog, odakle su se kao i brojna druga srpska bratstva raselili tokom jedne od turskih pohara Trebjese.
– Bili smo radi da saborujemo u zaseoku Kovača, Kapavici koje pripada Crnoj Gori i gdje su nam katuni i ispaša, ali danas većina od nas nema vozilo koje bi moglo proći postojećim putem do tog mjesta. S obzirom da nas ima i sa jedne i sa druge strane granice, koja razdvaja danas Republiku Srpsku i Crnu Goru, odlučili smo da sabor organizujemo u Bileći. Ona nam nekako dođe kao naš mali centar, a i selo Preraca pripada toj opštini. Danas nema nigdje ni jednoj Bjeletića u bivšoj Jugoslaviji, a da mu porijeklo nije iz Preraca, rekao je Bjeletić.
Hram u Preracama gradili su zajedno bratstvo Bjeletića, Vujovića, Budalića, Nikolića i Ateljevića početkom 20. vijeka na temeljima mnogo starije crkve koja je takođe bila posvećena Sv. Trifunu. U Prvom svjetskom ratu Preraca su gotovo u potpunosti spaljena od strane okupatora, a postradala je i stara crkva. Bjeletić ističe da je tada po prvi put postvaljena granica između tog i sela Kovači koja ipak nije razdvojila bratstvenike. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije granica je izbrisana, pa su Bjeletići zajedno sa drugim bratstvima koja tu žive odlučili da obnove crkvu koju su osveštali 1927. godine.
Kao i na prethodna tri sabora, tako i na ovogodišnjem promovisana je knjiga o bratstvu. „Rodoslov Bjeletića” uradio je dvadesetdevetogodišnji medicinsko-laboratorijski inženjer Slobodan Šojke Bjeletić. Na više od 540 stranica rodoslova nalaze se podaci o Bjeletićima od 1900. godine pa na ovamo, ali ne oni iz priča, već dokumentovani iz matičnih i crkvenih knjiga.
– Skoro dvije godine sam uz podršku porodice radio na izradi rodoslova, koji je sa nešto više od 300 strana dopunjeno izdanje knjiga o našem bratstvu koje je 2003. i 2007. godine objavio Milivoje Bjeletić. Bio sam uporan da nadomjestim ono što je nedostajalo i da unesem sve nove podatke o bratstvu za poslednjih nekoliko godina, rekao je mladi inženjer.
Novi „Rodoslov Bjeletića” izdat je u slavu predaka, a na ponos potomaka. Autor je knjigu posvetio prvenstveno svojim djedovima i babama koje nije zapamtio jer su rano preminuli i to je, kako je istakao, bio način da im oda priznanje za sve što su za života uradili.
B.B.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
