Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori ovih dana imaju priliku da cjelivaju izuzetno dragocjene relikvije – krst, epitrahilj i patericu Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa, svetitelja i prosvjetitelja, koji je Srpskoj pravoslavnoj crkvi donio autokefaliju. Svetosavska litija sa ove tri svetinje već je boravila u Baru, Herceg Novom, Bijelom Polju, Kolašinu, Budvi, Tivtu i Kotoru, a pošla je iz Podgorice. Narednih dana svetinje će boraviti u Beranama, Đurđevi Stupovi (danas, 3. februar), Nikšiću, Saborni hram, (nedjelja, 4. februar) i na Cetinju, Cetinjski manastir, (ponedjeljak, 5. februar). Inače, krst Sv. Save čuva se u riznici Manastira Savina, epitrahilj u riznici Cetinjskog manastira, a paterica u riznici Manastira Morače. Ovu svetosavsku litiju blagoslovili su mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.
Tako su krst, epitrahilj i paterica Sv. Save boravile dva dana u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Bijelom Polju, gdje je došao veliki broj vjernika da im se pokloni i da ih cjeliva. Večernju molitvu sa petohljebnicom služio je protojerej-stavrofor Miraš Bogavac, uz sasluženje monaštva i sveštenstva Eparhije budimljansko-nikšićke i igumana manastira Podmaine Rafaila Boljevića, sa bratstvom, koji su donijeli ove velike svetinje u Bijelo Polje. Nakon službe, okupljenim vjernicima govorio je protojerej Darko Pejić, podsjećajući da je i ova bjelopoljska crkva podignuta zalaganjem, snagom i ljubavlju svetorodnih Nemanjića.
- Evo nas u hramu u koji je nekada davno kročila noga Svetoga Save, da okupljeni kažemo i uzviknemo: `Dobro nam došao Sveti Savo!` Znamo mi da Sveti Sava nikada nije ni odstupio od svoga roda, ali jesmo mi, na žalost. I slava Bogu, evo mu se vraćamo. Blagodarimo mitropolitu Amfilohiju i vladici Joanikiju, što su njihovim blagoslovom ove svetinje večeras u ovom svetom hramu – rekao je Pejić. Pozvao je vjernike da dođu i da se poklone Sv. Savi.
- Potrudimo se da svi dođemo da se poklonimo Sv. Savi, da ga zamolimo da krstom svojim zakrsti najprije ovaj naš hram, grad i ovu zemlju. Da nas epitrahiljem svojim osveti i posveti, i da žezlom svojim ponovo dodirne ovu zemlju i izvore. Mi smo kroz vijekove napajali se i pili sa Savinih izvora, išli Savinim stopama, hranili se sa Savinog polja, sve nam je Savinim imenom zakršteno – kazao je Pejić.
Nadahnutom besjedom Bjelopoljcima se obratio i iguman Rafailo Boljević, podsjećajući na riječi Gospodnje: „Gdje se dvoje ili troje saberu u ime moje, ondje ću i ja biti s njima”.
- Gospod je to obećao, a pored nas sabranih u Njegovo ime, tu je i otac naš Sava, čije prisustvo garantuje prisustvo Božije i potvrđuje visinu kvaliteta ovog sabranja. Zato, braćo i sestre, budimo svjesni da se nalazimo na svetom mjestu i da je među nama vaistinu prisutan Bog, Emanuil - Bog sa ljudima – rekao je iguman Rafailo. Naglašava da se nikad ne smije zaboraviti da ne možemo tražiti blagoslov od Gospoda a da se odričemo Sv. Save. A, dodaje Boljević, možemo ga primiti samo onakvog kakav jesta - apostol, svetitelj, arhijerej, učitelj.
- Ali, apostola, učitelja, svetitelja, morate primiti zajedno sa njegovom propovijedi, njegovim učenjem, filosofijom i predanjem. Ako ga kao takvog ne primimo, onda ga nismo ne samo primili nego ni upoznali. Tu je, braćo i sestre, `precvikovan` kabl našeg života. O kvalitetu života, mimo duhovnog, smiješno je govoriti, vidite i sami gdje smo i na koje grane smo spali, možda nikad kao danas. Međutim, ima nade. Laž je da nema nade, kao što je laž da ima nade bez Sv. Save. Sa Sv. Savom sva vrata će da nam se otvore. Jer, njegova vlast i smjelost pred prestolom Božjim je velika. A, bez njega postaćemo trske koje će vjetrovi lako da savijaju i potapaju. Zato ova Litija koja je krenula, to možemo da posvjedočimo, pokrenuta je Duhom i duhom Sv. Save, čak i mimo naše volje. Tiho, arhijerejski moćno i iznenadno. Bez velike pompe, najava, priprema, nego iznenada. Baš onako kako će i Gospod doći, da vidi stražimo li ili smo pospali – rekao je Boljević, poručujući da iako nemamo njegove mošti, imamo nešto što je još bitnije, a to su riječi Svetoga Save. Podsjetio je i na „ubitačni paradoks našeg naroda, da ne poznajemo najvećeg oca našeg naroda”, jer su rijetki oni koji su pročitali njegovo žitije, i koji išta znaju o njemu osim kako se zvao.
- Iz tog neznanja klijaju sva pogrešna, ubitačna, štetna i nepotrebna znanja. Evo nas danas sve naučiše, govorimo po pet, šest jezika, a o Sv. Savi skoro ništa ne znamo. Da bismo istisnuli to neznanje evo nam drugog Sv. Save – Sv. vladike Nikolaja, koji je uz našeg Oca Justina jedan od rijetkih kojima je Duhom Svetim otkrivena veličina Sv. Save. Jer Svetog Savu je nemoguće poznavati ako nam ga Duh Sveti ne otkrije. Kako je starac Jefrem iguman Vatopedskog manastira na Svetoj Gori, gdje se Sveti Sava vaspitavao skoro dvije decenije rekao Srbima: „Srbi, vi nemate pojma ko je Sveti Sava” - rekao je otac Rafailo. M.NOVOVIĆ


Naša iskra neugasiva

Svetosavka litija, sa krstom, epitrahiljem i patericom Svetog Save boravila je i u Manastiru Savini, gdje je večernju služio otac Makarije sa hercegnovskim sveštenstvom, u prisustvu zvanica iz Beograda, sa Cetinja i drugih krajeva Boke. Prije Herceg Novog, litija je svratila i u Manastir Banja u Risnu. Posle večernje čitano je žitije Sv. Save, a jerej Rajko Radič iz Beograda u prigodnoj besjedi istakao je da je bio zadivljen litijom koja je iz Kotora pronijela svetinje do Manastira Savina, te da se osjećao kao da idu mošti Sv. Save. Zato, predlaže Radič, mitropolit Amfilohije, koji sjedi na tronu Sv. Petra Cetinjskog, u nekadašnjoj episkopiji koju je osnovao Sv. Sava, trebalo bi da omogući da ova litija, nakon što obiđe Crnu Goru, posjeti Kosovo i Metohiju, pa Manastir Mileševu, Srbiju, Vojvodinu, Republiku Srpsku i Dalmaciju, i tako redom, kroz sve srpske krajeve do naredne 2019. godine. Tada bi, po Radiču, trebali svi da se sastanemo ili u Žiči ili u Beogradu, da se obilježi 800 godina od osnivanja naše Svete, svetosavske Srpske crkve, i da to bude sabranje roda srpskog.
- Ovo je trenutak da se upitamo kako ćemo pred Savu izaći. Naravno, ova naša generacija neće moći ni Hristov sud izbjeći. Jer, idući po parohijama postavim sebi pitanje da li smo onakvi kakvim nas je Sava blagosiljao? Da li je naša Crkva onakva kakvu je Sava zamišljao, dobro se zapitajmo. Da li su naši brakovi, naša djeca onakvi kako ih je Sava blagosiljao i učio. Dobro se zapitajmo i večeras i svaki dan kojim putem da idemo? Sveti Sava je naša iskra neugasiva. Blagorodni korijen. Savin put je naš put, jer drugog puta i nema. To je sveta staza, tako nam pričaše preci, pa i vi kažite svojoj djeci - rekao je na kraju besjede Radič.
Prije ispraćaja litije sa relikvijima put Bijelog Polja u Manastiru Savina iguman kosovskog manastira Banjske, otac Stefan služio je Svetu liturgiju povodom praznika Prepodobnog Makarija, a sasluživali su mu iguman Manastira Podmaine otac Rafailo, otac Luka iz Bosnjana, jermonah Makarije i hercegnovsko sveštenstvo. Ukraćoj besjedi nakon službe otac Stefan je rekao da nam je došao Sv. Sava koji je cijelog sebe Gospodu dao, onako kako smo i mi pozvani da činimo, jer sve će proći, a riječ Gospodnja će ostati. Po okončanju službe, na grobu oca Justina, dugogodišnjeg igumana dečanske i savinske svetinje, služen je pomen.
Z. Šakotić


Svetitelj i mi smo jedno vjekovima

Svetosavska litija koja obilazi pravoslavne crkve Crne Gore, pohodila je i Kotorsku parohiju. Tako su i vjernici iz Kotora imali priliku da se poklone i cjelivaju krst, epitrahilj i patericu (vladičanski štap) Svetog Save, svetinje koje su pravim čudom sačuvane nakon svih istorijskih pohara. Otac Milenko Jekić je vjernike pomazao svetim uljem sa trona Svetog Save, a prisutne je pozdravio i blagoslovio paroh kotorski protojerej-stavrofor Momčilo Krivokapić.
- Na ovaj način imamo priliku da iskažemo našu ljubav i poštovanje prema Sv. Savi, dokaz našeg vjekovnog zajedništva sa Sv. Savom. Zanimljivo je da se danas, kada su nam došle svete tri relikvije, proslavljaju Sveti Atanasije Veliki i Sveti Kirilo, dva episkopa aleksandrijska iz četvrtog vijeka, koji su bili izuzetno važni za očuvanje pravoslavne vjere u vrijeme jeretika. Na epitrahilju Sv. Save izvezeni su razni svetitelji, među njima baš ta dva svetitelja - primijetio je Krivokapić. M.D.P.