Najradosniji praznik za hrišćane, Vaskrs, praznik nad praznicima, događaj uskrsnuća Hristovog, čija slava je protekle nedjelje proslavljena u rimokatoličkim bogomoljama, sjutra će biti svečano proslavljena vaskršnjim liturgijama u svim pravoslavnim crkvama širom Crne Gore. Vaskrs je dan kada je Hristos vaskrsao, kada je svojom smrću pobijedio smrt i zlo, kada je pokazao da je čovjek stvoren za netruležost, za vječnost, dan je ispunjenja svih, ne samo hrišćanskih, već i ljudskih nadanja, navode teolozi.
Za pravoslave vjernike Mitropolije crnogorsko-primorske najsvečanije će biti u podgoričkom Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja, gdje će mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sa sveštenstvom od 8 časova služiti Vaskršnju liturgiju. Takođe, oni koji su se držali kanona posta, nakon liturgije će se pričestiti, a omrsiće se, tradicionalno, crveno ofarbanim kuvanim jajetom, simbolom Vaskrsa.
Na Vaskrs proslavljaju hrišćani činjenicu i temelj hrišćanske vjere, i svoje oslobođenje od teških lanaca smrti, od beznađa, truležnosti materije i konačnosti ovog svijeta. Zato, kako objašnjavaju teolozi, kada se u Simvolu vjere kaže „I koji je vaskrsao u treći dan po Pismu”, to znači u saglasnosti sa onim poznavanjem života, sa onim shvatanjem svijeta i čovjeka, duše i tijela, duha i materije, života i smrti koje nam je bogootkriveno u Svetom pismu. Zato je, naglašavaju teolozi, u ovoj tvrdnji sadržana sva vjera, ljubav i nada hrišćanstva. Ujedno, Vaskrs je i trenutak kada su se ispunila proročanstva Starog zavjeta, i počelo doba Novog zavjeta. Dan kada je, prema hrišćanskoj dogmi, Isus Hristos - čovjek, potvrdio svoju božansku i spasiteljsku prirodu. Prinoseći sebe na žrtvu, preuzimajući grijehe svih ljudi, stradajući na krstu, i potom vaskrsenjem pobjeđujući smrt, otvorio je svim ljudima put u vječni život. „Ako Hristos nije vaskrsao, uzalud je propovijed naša, uzalud i vjera naša, besmislen i život naš”, kaže Sv. apostol Pavle. Zato se i pozdravljamo: „Hristos vaskrse! - Vaistinu vaksrse!”, jer se u tom pozdravu kako ističu teolozi najjače ogleda suština praznika i dešavanja.
Podsjetimo se riječi iz prošlogodišnje besjede mitropolita Amfilohija na Vaskrs.
– Nije ovaj dan običaj, kako neki shvataju. On je moćniji, jer je stvaranje novog stvaranja kroz Hristovo vaskrsenje, a kojim se obnavlja ona tvorevina koju je Bog stvorio svojom rukom. I ne samo da se obnavlja kao što se obnavlja priroda u ove proljetne dane, nego se obnavlja vječnom i neprolaznom obnovom, na prvom mjestu čovjek, njegovo tijelo i duša. „Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi”. Nema slobode na Zemlji. Svaka sloboda je lažna ako nije ona sloboda od smrti, od ništavila, prolaznosti. Tek sloboda koja je za vječnost, i ljudskog tijela, uma i duše, jeste prava iskonska sloboda, a na nju nas je pozvao Gospod, Onaj koji je poznao Istinu koja je sam Bog, On je jedini slobodan – rekao je mitropolit Amfilohije. Vaskrs se praznuje tri dana, pa će mitropolit na Svijetli ponedjeljak, 9. aprila, Svetu arhijerejsku liturgiju služiti u manastiru Beška na Skadarskom jezeru, a na Svijetli utorak, 10. aprila mitropolit će služiti u manastiru Ostrog.
U crkvama se na Vaskrs otvaraju Carske dveri na oltaru, čime se pokazuje da je Hristos svojim Vaskrsenjem pobijedio smrtnu tamu i ponovo otvorio raj koji su naši praroditelji Adam i Eva izgubili neposlušnošću Bogu. Dveri ostaju otvorene do Svijetle subote poslije Svete liturgije, kada se Carske, kao i sjeverne i južne dveri zatvaraju, navode teolozi.Ž.J.