Tokom 78 dana bombardovanja poginulo je ili nestalo ukupno 1.008 pripadnika vojske i policije, teže i lakše je ranjeno oko 6.000 civila, među njima 2.700 djece, ranjena su 5.173 vojnika i policajca, a desetak osoba se i dalje vode kao nestale
Predsjednik SRS-a Vojislav Šešelj pozvao je građane na miting kojim će SRS obilježiti godišnjicu NATO bombardovanja. Naveo je da će na mitingu pristalice radikala izraziti protest protiv režima Aleksandra Vučića, ali i presude Radovanu Karadžiću.
– Sjutra u 17 časova na Trgu Republike, na godišnjicu zlog proljeća 1999. godine i početka varvarskog NATO bombardovanja u Srbiji SRS drži mitinig. To je i izraz našeg protesta zbog drakonske presude koje su u Hagu odredili Karadžiću, ali i miting nemirenja sa režimom SNS-a, sa orijentacijom Aleksnadra Vučića prema EU i NATO-u – kazao je juče Šešelj.
Lider radikala pozvao je „sve patriote, one koji se suprotstavljaju Haškom tribunalu, ulasku Srbije u EU, a koji podržavaju integracije Srbije sa Rusijom da prisustvuju mitingu u Beogradu”.
Podsjetimo, danas se navršava 17 godina od NATO agresije i bombardovanja nekadašnje SR Jugoslavije i Srbije, a za žrtve, među kojima je bio veliki broj civila i djece, kao i za razaranje civilnih objekata, škola, bolnica do danas nije niko odgovarao, niti je otvoreno pitanje odgovornosti i ratne odštete. Odluka o bombardovanju tadašnje SRJ donesena je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, a naredbu je tadašnjem komandantu NATO snaga, američkom generalu Vesliju Klarku, izdao generalni sekretar NATO Havijer Solana.
SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspjeh pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu pokrajine Kosovo i Metohija.
U NATO operaciji, koja je u Srbiji poznata kao „Milosrdni anđeo”, osim ljudskih žrtava, povećanog broja malignih oboljenja, uništene životne sredine, materijalna šteta procjenjuje se na više od 30 milijardi dolara. Tokom bombardovanja, koje je trajalo od 24. marta do 10. juna 1999. godine, ubijeno je najmanje 2.500 lica, više od 12.500 ranjeno, korištene su grafitne bombe, kao i municija sa osiromašenim uranijumom, što je izazvalo enormno povećan broj oboljelih o tumora, a te posledice će tek biti vidljive u narednim godinama.
Tokom 78 dana bombardovanja poginulo je ili nestalo ukupno 1.008 pripadnika vojske i policije, teže i lakše je ranjeno oko 6.000 civila, među njima 2.700 djece, ranjena su 5.173 vojnika i policajca, a desetak osoba se i dalje vode kao nestale. NATO avijacija je izbacila više od 23.000 bombi i uništila oko 50 odsto proizvodnih kapaciteta SR Jugoslavije.
Prvi put u istoriji ratovanja pogođena je jedna medijska kuća koja je prethodno proglašena za legitimni vojni cilj, odnosno u noći između 22. i 23. aprila, u 2.06 časa bombardovana je zgrada Radio-televizije Srbije u Aberdarevoj ulici, u Beogradu, kada je poginulo je 16 radnika RTS-a. Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenel je ocijenila da je to bio namjeran napad na civilni objekat i kao takav predstavlja ratni zločin, za koji niko nije odgovarao. Sami zvaničnici NATO-a početkom 2000. godine su izjavili da su RTS bombardovali zbog propagandne uloge koju je imao, „kako bi oslabili moral stanovništva i oružanih snaga”, te da nisu izdali posebno upozorenje iako su znali da se u zgradi nalazi mnogo civila.M.Nj.