Srbiji mogu da se otvore poglavlja 23 i 24, ali sa ovim službama bezbjednosti u Srbiji nikada neće biti uspostavljena vladavina prava, izjavio je juče nekadašnji šef diplomatije SCG Vuk Drašković.
Drašković je, u intervjuu Tanjugu povodom najave otvaranja pregovaračkog poglavlja 23 i 24 za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, rekao da se naša država formalno nalazi na putu evropskih integracija, ali da to čini „kao u eseju Černiševskog – korak naprijed, dva koraka nazad”.
Kako je objasnio taj „korak raka” biće sve dok se nove evropska politika Srbije u potpunosti, bezrezervno i bezuslovno ne ogradi i distancira od politike užasa, smrti i zločina vođene u poslednjoj deceniji 20. vijeka i da je ne pravda relativizovanjem i isticanjem zločina koje su drugi počinili prema Srbima.
– Srbija može da se izvuče iz jame poraza i sramote zbog svih zločina koji su počinjeni u njeno ime, samo ako se ugleda na Njemačku. Njemci nikada ne propuštaju priliku da kleknu i pognu glave i u Aušvicu, Mauthauzenu i Treblinci i nikada ih nećete čuti da su to bili samo zločini Adolfa Hitlera, niti da to pravdaju zločinima koje su saveznici počinili nad Njemcima u tom ratu. Oni to priznaju za nacionalni grijeh i sramotu – rekao je Drašković.
Zašto se to ne događa, Drašković ključni razlog vidi u tome što je država u raljama nereformisanih, antizapadnih i antidemokratskih službi bezbjednosti.
Kada je riječ o nedavnom hrvatskom blokiranju poglavlja i najavama sličnih aktivnosti u budućnosti, Drašković je ocijenio da dijalog dvije države može da se popravi, ne ispraznim deklaracijama, već odnosom prema prošlosti koji bi počivao na tome da prvo pokažeš na balvan u svom oku.
– U svim zločinima ruke su nam do rukava, i nama i Hrvatima i Bošnjacima, s tim što je odgovornost Srba i Srbije za Jugoslaviju bila najveća. Moralo se učiniti sve, pristati na sve moguće kompromise i prividna poniženja, da bi se sačuvala Jugoslavija i izbjegao rat, da bi se sačuvala država u čije smo stvaranje najviše uložili i koja je nas najvše koštala – smatra Drašković.
Govoreći o preprekama i u poglavlju 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u kojem će srpska spoljna politika morati da se uskladi sa evropskom, a time i da, ukoliko ostane takav stav EU, uvede sankcije Ruskoj Federaciji, Drašković je poručio da treba nastupiti ofanzivno.
Prema njegovim riječima, treba napustiti teren zaklinjanja da nećemo uvesti sankcije Rusiji.
– Ima ko da nas čuje i u Parizu i u Berlinu i u Moskvi i zato treba da pokrenemo inicijativu i damo argumente da je došao trenutak koji neminovno zahtijeva ukidanje ruskih sankcija Evropi, i evropskih Rusiji. Moramo da se borimo za to – zaključio je Drašković.
(Tanjug)
Neophodna saradnja EU i Rusije
Poslije odluke građana Velike Britanije na referendumu da ta država napusti Evropsku uniju, pred Briselom su dva izbora – ili da se od Bregzita brani deklaracijama o zbijanju redova, ili da se bez oklijevanja okrene strateškim vizijama De Gola i Vilija Branta uspostavljanjem prostora slobodne trgovine od Lisabona do Vladivostoka, izjavio je nekadašnji šef diplomatije SCG Vuk Drašković.
Drašković je rekao da bi, ukoliko bi se krenulo putem saradnje EU i Rusije, za samo nekoliko godina na hiljade evropskih kompanija i na stotine hiljada evropskih radnika otišlo u Sibir, energetskom srcu Evrope i svijeta.
– Rusija bi snažila Evropu, a Evropa bi snažila Rusiju, demokratizovala je, evropeizovala i vraćala onim strateškim zapadnim orijentirima Petra Velikog – objasnio je Drašković.