Sudsko vijeće Haškog tribunala traži da Srbija hitno promijeni svoje zakonodavstvo kako bi bilo u skladu sa međunarodnim obavezama, među kojima je i ispunjenje naloga za hapšenje i izručenje Petra Jojića, Vjerice Radete i Jove Ostojića, optuženih za nepoštovanje suda. Zahtjev Haga je neuobičajen i ima svrhu pojačanog pritiska na Srbiju, smatra Rasim Ljajić.
„Srbija ne može da ukazuje na svoje domaće zakonodavstvo kako bi opravdala nepridržavanje svojih međunarodnih obaveza. Ako srpsko domaće zakonodavstvo nije u skladu sa međunarodnim obavezama, ono mora hitno da bude izmijenjeno tako da garantuje usklađenost sa tim obavezama”, ističe se u odluci kojom se nalaže Srbiji da ispunjava svoju obavezu u saradnji sa Tribunalom.
Sudsko vijeće Tribunala je u odluci navelo da Srbija, nakon obavještenja od 18. maja, da je sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu zaključio da prema srpskom Zakonu o saradnji sa Haškim tribunalom nisu ispunjeni uslovi za predaju i hapšenje radikala, nije ukazala kako će ta odluka uticati na njenu obavezu da sarađuje sa Tribunalom.
Viši sud je, naime, zaključio da postoji pravna obaveza Republike Srbije da isporučuje samo okrivljene za najteže ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti, što kod radikala nije slučaj jer se terete za nepoštovanje suda, odnosno uticanje na svjedoke u postupku protiv lidera SRS-a Vojislava Šešelja.
Iako navodi da razumije stav Srbije da je iscrpla sva pravna sredstva kako bi postupila po nalogu Tribunala za izručenje radikala i da više ništa u vezi sa tim ne može da uradi, Tribunal napominje da je u osnovi ovog slučaja pitanje da li je država obavezna da sarađuje sa Tribunalom u svim slučajevima ili samo onim koji se tiču kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
Analizirajući član 29 Statuta Tribunala, sudsko vijeće je zaključilo da je Srbija dužna da sarađuje „po svakom zahtjevu za asistenciju”, pa i u slučaju koji se tiče nepoštovanja suda.
Takođe je napomenuto da iako nepoštovanje suda nije utvrđeno Statutom kao krivično djelo, praksa Tribunala „snažno utvrđuje” da se njegova nadležnost prostire i na krivična djela nepoštovanja suda, kako se ne bi osujetila njegova uloga.
Sudsko vijeće je takođe primijetilo da Srbija u početku nije osporavala nadležnost Tribunala za slučajeve nepoštovanja suda, kao i da odluke sudije za prethodni postupak i Višeg suda nisu u skladu sa godinama saradnje između Srbije i Tribunala, uključujući i pitanja kao što su hapšenje i izručenje optuženih za nepoštovanje suda.(RTS)
Ljajić: Pritisak na Srbiju
Predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić ocijenio je da je sugestija Haškog tribunala da Srbija hitno izmijeni Zakon o saradnji s tim sudom neuobičajena i da ima svrhu pojačanog pritiska.
– Zahtjev je neuobičajen, s obzirom na to da niko do sada nije dovodio u pitanje naše zakonodavstvo koje se odnosi na procesuiranje ratnih zločina i naš zakon o saradnji s Haškim tribunalom – rekao je Ljajić Tanjugu.
Naveo je da je cio taj predmet bio u nadležnosti suda i da ni vlada ni bilo koji drugi državni organ nisu mogli da se miješaju u rad pravosuđa u konkretnom slučaju.
– Kada je sud donio odluku koja nije u skladu sa očekivanjima sudskog vijeća u Tribunalu, sada se traži izmjena zakona. U ranijim slučajevima sud je postupao nezavisno i nije bilo nikakvih zahtjeva da se mijenja zakon – rekao je Ljajić.
Ističe da i ova inicijativa ima svrhu pojačanog pritiska i da vjeruje da će se taj pritisak na Srbiju samo pojačavati.(RTS)