Predsjednik skupštinskog odbora za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun izjavio je juče da Priština izbjegava da se na dnevni red procesa normalizacije odnosa sa Beogradom stavi pitanje imovine, i to ne samo državne nego i privatne, koje je, kako je ocijenio, ključno za stvaranje normalnih uslova za povratak Srba u južnu pokrajinu.
Kako tvrdi, Priština je predložila zakon za formiranje njihove verifikacione komisije, koja bi bila jednonacionalna, umjesto dogovorene tripartitne komisije, koja bi odlučivala o tome ko je vlasnik imovine, a u kojoj bi bili po jedan predstavnik Srbije, Albanije i jedan međunarodni zvaničnik.
On je za RTS ocijenio da to predstavlja pokušaj da se izvrši legalizacija otimanja srpske imovine.
Kako je objasnio, formiranje te komisije bi značilo da kada se pojavi Srbin tvrdeći da mu je Albanac uzurpirao imovinu, a Albanac to negira i pokaže „lažna dokumenta” da je imovinu kupio, umjesto da tripartitna komisija odluči o tome, verifikaciona komisija Prištine uvaži svjedočenje Albanca, dovede još dva lažna svjedoka i Srbin izgubi imovinu.
Drecun je naglasio da je zakon, kojim se predviđa formiranje te komisije, prošao prvo čitanje u kosovskom parlamentu, ali je zbog pritiska koji je Srbija izvršila preko međunarodne zajednice „malo gurnut u stranu”.
„To je pitanje na kojem Beograd insistira. To je direktno vezano za stvaranje normalnih uslova za povratak. Ako bi se to pitanje riješilo, onda bi mnogo više Srba željelo da se vrati na Kosmet”, rekao je Drecun.
On je dodao da ako se stvore uslovi da Srbi, koji su protjerani, budu ubijeđeni da će moći da žive slobodno i bezbjedno, da će moći da rade i izdržavaju porodice od svog rada, onda će svi koji su protjerani biti zainteresovani da se vrate.
„Ali tu je ključno pitanje imovine. Priština izbjegava da se na dnevni red procesa normalizacije stavi pitanje imovine, ne samo imovine države Srbije nego privatne imovine”, rekao je Drecun.
Drecun je istakao i da „po svaku cijenu” mora da se formira Zajednica srpskih opština koja je, kako je istakao, temeljni stub briselskog procesa normalizacije odnosa.
„Ako nema ZSO, besmisleno je uopšte govoriti o nastavku tog procesa”, ocijenio je Drecun.
Na pitanje kako žive Srbi u južnoj pokrajini, Decun je rekao da je sa procesom normalizacije odnosa izbjegnuta mogućnost masovnijih nasilnih akcija Prištine prema srpskom narodu, posebno na sjeveru Kosova, ali i ojačana pozicija srpskog naroda u zajednicama južno od Ibra.
„Stepen bezbjednosti i ostvarivanja ljudskih prava Srba, apsolutno nije zadovoljavajući, ali je u znatnoj mjeri stabilizovan da se postepeno nadograđuje u pozitivnom smjeru”, rekao je Drecun.
RTS
Obuzdali prijetnje Albanaca
On je naglasio da su Srbi ojačali svoju političku poziciju, kao i da se sada po prvi put otvara ekonomska perspektiva.
Kancelarija Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju ulaže značajna sredstva da se poboljša kvalitet života, rekao je Drecun dodajući da prioritet više nije samo bezbjednost već ekonomski razvoj Srba i njihova samoodrživost na Kosovu.
„Mislim da smo sada obuzdali bilo kakve prijetnje Albanaca, posebno ekstremnih, da dovrše etničko čišćenje na KiM i da je srpski narod na KiM sada u znatnoj mjeri stabilizovan”, zaključio je Drecun.