U Beograd je na razgovore sa državnim vrhom ponovo stigao vršilac dužnosti zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Metju Palmer da bi prenio stav i zahtjeve Vašingtona oko Kosova, na kome se situacija komplikuje poslije hapšenja Marka Đurića, obaveze formiranja ZSO i protjerivanja gulenista, a Njujork tajms ponovo iznenađuje stavom, ovaj put da Specijalni sud za zločine OVK nad Srbima predstavlja opasnost i za SAD i EU, a ne samo za Hašima Tačija i ostale albanske prvake.
U toj situaciji predsjednik Aleksandar Vučić se sa Palmerom saglasio, i pored neslaganja u stavovima o Kosovu i Metohiji, da je normalizacija odnosa Beograda i Prištine od ključne važnosti, ne samo za proces pridruživanja Srbije EU, već i za regionalnu stabilnost i buduće blagostanje i prosperitet naroda u regionu. Saopšteno je da je saglasnost postignuta i u ocjeni da je sada ključni period za budući razvoj Srbije, posebno kada je riječ o nastojanjima da postane punopravna članica EU, u čemu je Palmer obećao podršku SAD. Prema njegovim riječima, implementacija sporazuma i dijalog su jedini način da se pronađe konstruktivno rješenje. Premijerka Ana Brnabić je za nastavak dijaloga sa Prištinom, ali od međunarodne zajednice očekuje osudu nasilja prištinskih bezbjednosnih snaga i Đurićevog hapšenja.
Drugo objašnjenje vezano za pitanje Kosova i Metohije stiglo je s druge strane Atlantika, a vezano je za involviranost SAD i Evrope, odnosno inspiratora i realizatora kosovske nezavisnosti.
Naime, Specijalni sud za ratne zločine koje je na Kosovu počinila tzv. OVK, a trebalo bi da bude dio procesa normalizacije i pomirenja, trebalo bi uskoro da počne da radi. S obzirom na to da su njegovo osnivanje podržale i SAD i Evropa, Njujork tajms piše da bi ta pravosudna institucija mogla da predstavlja opasnost i za njih, jer će istraživati zločine koji su, kako se navodi, direktno povezani sa njihovim projektima na Kosovu. Ugledni njujorški dnevnik piše da je među tim projektima, na primjer, savez SAD i EU sa tzv. OVK tokom bombardovanja Srbije, zatim njihov neuspjeh u razoružavanju OVK po završetku rata, kao i njihova nesposobnost da zaštite ne samo srpsko stanovništvo koje je ostalo na Kosovu, nego i albanske političke protivnike OVK.
– Ideja da će sud kopati po starim posleratnim pitanjima na Kosovu izazvala je paniku među komandantima OVK, predsjednikom Hašimom Tačijem, premijerom Ramušem Haradinajem i predsjednikom Skupštine Kadrijem Veseljijem, koji su u decembru prošle godine pokušali da zakonom onemoguće rad Specijalnog suda – piše Tajms.
List, međutim, podsjeća da su na taj pokušaj oštro reagovale i SAD i EU, a da je američki ambasador u Prištini Greg Delavi čak rekao da je taj postupak ravan „zarivanju noža u leđa”. List podsjeća da je bivši američki potpredsjednik Džozef Bajden, na primjer, opisao Tačija kao „kosovskog Džordža Vašingtona”, dok je, sa druge strane, u izvještaju Dika Martija upućenog Savjetu Evrope on označen kao „najopasniji šef kriminala među komandantima OVK”.
List podsjeća i da je Tači dobio nadimak Zmija u vrijeme kad je bio politički komesar OVK, ali i da je bio na molitvenom doručku kod američkog predsjednika u februaru, kada je Specijalni sud nazvao „istorijskom nepravdom”. Tači je, inače, Martijev izvještaj okarakterisao kao program „lažnih vijesti”, kojim upravlja Rusija, ali tu tvrdnju nikada nije potkrijepio dokazima, navodi se u tekstu.
Da li će Specijalni sud uspjeti da otkrije šta se tačno događalo prije skoro 20 godina, zavisiće najvećim dijelom od toga da li će svjedoci pristati da svjedoče i, ukoliko pristanu, da li će oni i njihove porodice moći da prežive, navodi list. Kao primjer, list navodi da je bivši komandant OVK-a Agim Zogaj pronađen obješen u Njemačkoj uoči pojavljivanja na sudu, a nakon što je pristao da se pojavi kao zaštićeni svjedok. NT piše i da je rat na Kosovu završen, ali da pucnjave nijesu, dok Specijalni sud obećava pravdu i poslednja je prilika za nju.
M.Nj.

Haradinaj udario na EU

Kosovski premijer Ramuš Haradinaj obrušio se na Brisel nezadovoljan načinom na koji oni vrše ulogu medijatora u dijalogu Beograda i Prištine. Hašim Tači tvrdi da je Priština svih proteklih godina bila spremna da postigne veliki istorijski sporazum sa Beogradom, ali da do toga nije došlo jer je, kako tvrdi, izostala „spremnost Srbije”.
Haradinaj je poručio da, ako Evropska unija nema kapaciteta da pomogne Kosovu, onda bi trebalo da pomoć zatraži od drugih.
– Ako nemate kapacitete, zatražite pomoć. Ako ne želite da tražite pomoć, onda nas obavijestite i mi ćemo krenuti svojim putem, baš kao i u prošlosti, mi ćemo raditi svoj posao – rekao je Haradinaj, prenijela je prištinska Gazeta ekspres.
Objašnjavajući kako Brisel djeluje, Haradinaj je rekao:
„Dozvoljavaju da se mnoga ilegalna djela dešavaju na sjeveru i drugim dijelovima Kosova, ali nemaju snage da to kažu Beogradu: ‘Nemate pravo na takve stvari.’”
Predsjednik privremenih kosovskih institucija Hašim Tači tvrdi da je Priština svih proteklih godina bila spremna da postigne veliki istorijski sporazum sa Beogradom, ali da do toga nije došlo jer je, kako tvrdi, izostala „spremnost Srbije”.