Predsjednica Skupštine Srbije Maja Gojković poručila je kako je ubijeđena da će se suštinskim i posvećenim radom dokazati da bombardovanje Srbije osiromašenim uranijumom ima uticaj na porast malignih oboljenja.
-Imamo obavezu prema građanima da im nakon iscrpnog rada saopštimo istinu, jer je to zločin bez presedana, istakla je Gojkovićeva za RTS.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prekjuče je ocijenio da je municija sa osiromašenim uranijumom, koja je korištena prilikom NATO bombardovanja SRJ, jedan od razloga porasta maligniteta, posebno kod djece, ali da će se to teško dokazati.
Gojkovićeva je, pak, uvjerena da će poslanici uspjeti u tome.
Prema njenim riječima, biće formirana komisija na parlamentarnom nivou, koja ima zahtjevan zadatak da istraži posledice bombardovanja iz 1999. godine na zdravlje i životnu sredinu s posebnim osvrtom na upotrebu projektila sa osiromašenim uranijumom.
-Od velike pomoći će biti izvještaj italijanskog parlamenta, države koja je jedna od članica NATO-a koje su učestvovale u bombardovanju, a koja je poslije višegodišnjeg istraživanja, ispitivanja relevantnih činilaca, dokazala da su italijanski vojnici umirali i obolijevali i obolijevaju od posledica toga što su boravili na područjima na kojima su korišćeni projektili sa osiromašenim uranijumom, između ostalog i na Kosovu i Metohiji, o čemu svjedoči veliki broj podataka, naglašava Gojkovićeva.
Ističe da je u pitanju obiman izveštaj i dodaje da je, prema njihovim podacima, oko 4.000 vojnika oboljelo od raznih malignih oboljenja, a oko 300 vojnika je izgubilo život zato što su boravili na kriznim područjima, a nijesu imali nikakvu zaštitu za razliku od pojedinih drugih stranih vojnih trupa.
Gojkovićeva je naglasila da je italijanski parlament na pomenutom izvještaju radio u nekoliko saziva i da je u pitanju zahtjevan posao. Doktor Darko Laketić je predložen za predsjednika komisije koja će se baviti dokazivanjem uzročno-posledičnih veza bombardovanja 1999. godine sa povećanim brojem malignih oboljenja.
-Izvještaj smo uspjeli zajedno da dobijemo, razgovor je obavljen sa italijanskim senatorom Đan Pjetrom Skanuom koji je vodio ovaj težak posao i nije mu bilo lako, jer je bilo i otpora u svemu tome, tako da bi prvi preliminarni izvještaj trebalo da se prikaže Skupštini, da se diskutuje o tome, ali da javnost Srbije bude upoznata do kakvih podataka smo došli- istakla je predsjednica parlamenta.
Novac za rad komisije će biti obezbijeđen iz budžeta. Prema riječima Gojkovićeve, italijanski senator je, u razgovoru sa Darkom Laketićem, rekao da će doći u Srbiju da svjedoči.
-Imamo obavezu prema građanima Srbije da im nakon iscrpnog rada saopštimo istinu, jer je to zločin bez presedana, koristiti osiromašeni uranijum i ubijati ljude, ne samo fizički nego kažnjavati i generacije koje dolaze. Poslednjih nekoliko mjeseci sa Darkom Laketićem suštinski sam se zainterosovala za ovu temu, o kojoj govore mnogobrojni naši doktori i stručnjaci već godinama i upozoravaju da sigurno postiji uzročno-posledična veza između bombardovanja i obolijevanja, vidjela sam izvještaje koji postoje u okviru UN, u okviru Agencije koja se bavi zaštitom životne sredine, koji su iz političkih razloga sakriveni ili, kako piše u italijanskom izvještaju, sakaćeni da građani njihovih država ne bi saznali pravu istinu - istakla je Gojkovićeva.
Poslanici opozicije su najavili podršku komisiji.
Od suštinskog značaja je zaključak italijanske komisije i naučna metodologija putem koje su došli do rezultata- rekao je za RTS doktor Darko Laketić koji je predložen za predsjednika komisije koja će se baviti dokazivanjem uzročno-posledičnih veza bombardovanja 1999. godine sa povećanim brojem malignih oboljenja. Članovi komisije biće iz redova poslanika i svakih šest mjeseci će izvještavati Skupštinu o svom radu. Komisija je dužna da prvi preliminarni izvještaj sa predlogom mjera podnese parlamentu do kraja 2020. godine.
Laketić je poslanik SNS-a i predsjednik skupštinskog Odbora za zdravlje.
M.Nj.


Italijani dokazali uzrok smrtnosti vojnika

Italija je nakon višegodišnjeg istraživanja dokazala da su italijanski vojnici umirali, obolijevali i da obolijevaju od posledica toga što su boravili na područjima na kojima su korišćeni projektili sa osiromašenim uranijumom.
-Riječ je o institutu kvalifikovane vjerovatnoće o nastanku bolesti i o jednom vrlo, vrlo predanom radu te komisije. Oni su ispitali, saslušali preko stotinu do dvije stotine ljudi. Neki su oboljeli, neki se nalaze u vrhu italijanske vojske, neki se nalaze u vrhu medicine itd. Od suštinskog značaja je taj zaključak i naučna metodologija putem koje su došli do tih rezultata, jer će nam upravo ta naučna metodologija i ti njihovi rezultati biti polazna osnova za naš dalji rad- rekao je Laketić.


Vilotić: Možda sam rak dobio zbog NATO-a

Bivši fudbaler Crvene zvezde Milan Vilotić, sada igrač Grashopersa iz Ciriha, ispričao je za švajcarske medije kako je obolio od raka i zapitao se da li je bombardovanje tome doprinijelo. On je izrazio sumnju da je upravo usled dejstva osiromašenog uranijuma svojevremeno i dobio najtežu bolest. Naime, Vilotiću je 2010. godine hirurškom intervencijom odstranjen tumor sa desne lopatice, a nakon višemjesečne pauze uspješno se vratio fudbalu.
-Bomba je eksplodirala kilometar od naše kuće. Takođe, jednog dana trebalo je da moj Čukarički igra protiv Partizana u gostima. Majka mi je zabranila da idem zbog bombardovanja noć uoči toga. Rekao sam joj da moram da igram. Dvaput sam promijenio autobus da bih stigao. Tokom utakmice bombe su padale u blizini, prisjetio se Vilotić događaja iz 1999. godine. Jedanaest godina kasnije, tadašnjem kapitenu Crvene zvezde na rutinskom pregledu je dijagnostikovano tumoroidno tkivo na desnoj lopatici. Vilotić je istakao da je nivo radijacije i dalje vrlo visok u Srbiji.


Ali: U bombardovanju je vjerovatno bilo grešaka

Predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Paolo Ali smatra da nije neophodno da se Srbija u ovom trenutku pridruži NATO-u.
-Možda će do toga doći u budućnosti, ali to zavisi od građana Srbije, a ne od Alijanse. To što se dogodilo 1999. godine jasno je urezano u pamćenje građana Srbije. Vjerovatno bi stvari bile drugačije da je prethodno obezbijeđena rezolucija Savjeta bezbjednosti UN, ali ne smijemo zaboraviti šta se dešavalo tokom Miloševićeve vladavine, navodi funkcioner NATO-a. Ali je izjavio da Alijansa u potpunosti razumije zašto se javno mnjenje u Srbiji protivi ulasku u NATO, imajući u vidu bombardovanje 1999. godine u kojem je, kako je rekao, „vjerovatno bilo grešaka’’.