Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Milo dogovorio posao, Aco uzeo 195 hiljada * Milionska šteta zbog nesavjesnog rada? * Socijalni dijalog sa pet zvjezdica * Afera „Koverta” pokazala spregu visoke i političke korupcije * MA spasavaju sa 155 miliona eura * Spriječili Medojevićevo učešće na Skupštini NATO-a * Polufinale na talonu
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 10-12-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Vladimir Pavićević, PREDSJEDNIK CRNOGORSKE:
Zakon o vladi uslov za fer i slobodne izbore.

Vic Dana :)

Zove čovjek doktorsku ordinaciju i pita doktora za savjet:
– Doktore, žena mi je bolesna, izgubila je glas i ne može da priča. Šta da radim?
– Uživaj čovječe, uživaj!
Zaustavio policajac Muja:
– Gospodine, moraću vas isključiti iz saobraćaja.
Mujo:
– Nemoj svega ti, jedva sam se uključio!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav
Opozicija i demokratija Novim izbornim zakonodavstvom potrebno je propisati da se na izbore za poslanike i odbornike mogu prijaviti i samostalni kandidati, naravno s manje potrebnog broja prikupljenih potpisa građana
Dan - novi portal
- Piše: Nik Gašaj

Pretpostavka parlamentarizma jeste postojanje određenog stepena saglanosti (konsenzusa), odnosno sposobnosti da se do njega dođe među relevantnim političkim subjektima u zemlji. Politički proces u demokratskom pluralizmu zahtijeva uspostavljanje konsenzusa svih članova političke zajednice, tj. njihovih legitimnih predstavnika o osnovnim vrijednostima i postupcima izbora i odlučivanja. Ovaj konsenzus je neophodan zbog toga da bi se objektivno postojeći parcijalni interesi riješili kompromisom u odgovarajućoj legalnoj proceduri, tako da se ne ugrozi cjelina političkog poretka i normalno funkcionisanje političkog sistema.

Nažalost, danas u Crnoj Gori ne postoji sposobnost društva, a parlamenta još manje, da dođu do određenog konsenzusa. U pogledu saglasnosti između političkih stranaka stanje je još nepovoljnije. Između vladajuće partije i opozicije uglavnom su porušeni svi mostovi. Takođe, čini se da je ponekad distanca između pojedinih opozicionih stranaka veća nego distanca između vlasti i opozicije.

U Skupštini Crne Gore uglavnom se odlučuje preglasavanjem, što nije dobro. Za to odgovornost ima politička većina, ali i politička manjina. Većina treba da ima većeg političkog sluha za manjinsko političko mišljenje, a na drugoj stani politička manjina treba da bude više politički konstruktivnija, kako bi došli do usaglašavanja stavova na osnovu stručnih argumenata i saznanja iz savremene političke teorije i prakse. Stoga definiciju demokratije treba dopuniti: „odlučivanje većine uz uvažavanje mišljenja konstruktivne manjine.” Time dobijamo nužni i dovoljan uslov za postojanje demokratije koju, radi veće preciznosti, možemo nazvati „konsenzualnom”. Saznanje o tome kako se može ostvariti konsenzualna demokratija u Crnoj Gori je bespredmetno ako za nju ne postoji potrebno društveno razumijevanje. Prije svega, puna konsenzualna demokratija nije homogen pojam već sadrži nekoliko komponenti koje konstituišu punu demokratiju. Prvi blok komponenti odnosi se na sadržaj demokratije, a drugi na način njenog postizanja. Idealno-tipski puna se demokratija sastoji od političke, socijalne i ekonomske demokratije.

Politička demokratija omogućava čovjeku – pojedincu da slobodno odlučuje o svojim interesima. Socijalna demokratija omogućuje ravnopravnost time što svako ima osnovno ljudsko pravo na dostojanstven život, bez obzira na životne slučajnosti koje ne ovise o njemu (pravo na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zdravu okolinu). Ekonomska demokratija suštinski omogućava pozitivnu slobodu time što se pravom na rad, sudjelovanjem u ekonomskim odlukama i u slobodnom preduzetništvu izbjegava diktatura državne intervencije u privatnom životu.

Puna demokratija implicira konsenzualnost. No, kako se radi o dva kategorijalno različita područja –sadržaju i načinu ostvarivanja –potrebno je dodatno obrazloženje. Da bi uopšte bila moguća konsenzualna demokratija, potrebna je apsolutna sloboda informisanja, medija, izražavanja vlastitih stavova bez štetnih posledica za onoga ko ih izražava, kao i prisutnost pravne sigurnosti, što spada u tekovine liberalne demokratije. Zatim je potrebna socijalna sigurnost uz odsutnost klasne polarizacije, za što se brinu socijalna i ekonomska demokratija. Izlazak opozicije iz Skupštine Crne Gore nedvosmisleni je znak da ne postoji konsenzualna, tj. moderna demokratija. Zato ovakva rješenja treba eliminisati, odnosno stvarati uslove da opozicija neće smatrati potrebnim da na taj način demonstrira.

Parlamentarizam podrazumijeva odgovarajući partijski sistem, što znači: kompetetivni višepartijski sistem, socijalnu utemeljenost partija, tolerantne i koncilijantne partije sa odgovarajućim koalicionim potencijalom, spremnost partija da poštuju volju birača i demokratičnost partija. Kao što možemo primijetiti, višestranački mozaik Crne Gore ni izdaleka ne liči na ovakvu sliku kompetitivnog višepartijskog sistema.

Dalje, pretpostavka uspješnog funkcionisanja parlamentarizma je ravnoteža vrhovnih vlasti u državi. Međutim, Crna Gora je u stvarnosti veoma daleko od ideala uravnotežene ustavne vladavine. Dakle, monopolska vladajuća partija u Crnoj Gori i politička oligarhija više su naklonjene jakoj vlasti, koncentrisanoj u jednom centru, nego uravnoteženoj podjeli vlasti.

Zaključak: opozicija ovakva kakva je sada, razjedinjena i podijeljena, koja ima dijametralno suprotne polititičke programe i političke stavove o strateškim pitanjima unutrašnje i spoljne državne politike, teško može da se ujedini i da postigne zadovoljajuće rezultate. Ipak, valja pokušati. Zato im je neophodna zajednička, demokratska politička platforma zasnovana na novim i modernim osnovama. Naravno, to podrazumijeva da je pojedinim opozicionim strankama neophodna kadrovska obnova rukovodećeg kadra, odnosno trebaju im mladi i stručni ljudi. Trebalo bi i da inoviraju svoje političke programe, odnosno da se oslobode nacionalne mitologije, dogmatizma, konzervativne i anahrone politike, jer Crnoj Gori je potrebna savremena politika za bolji život građana. Dakle, politika koja će biti okrenuta evropskim vrijednostima, progresu i prosperitetu društva i države.Takođe, novim izbornim zakonodavstvom potrebno je propisati da se na izbore za poslanike i odbornike mogu prijaviti i samostalni kandidati, naravno s manje potrebnog broja prikupljenih potpisa građana.

(Autor je politikolog)






Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"