VARŠAVA – Na zvuk ovnujskog roga, oko 10.000 mladih Jevreja sa raznih strana svijeta i njihovih vršnjaka Poljaka krenulo je juče na tri kilometra dug Marš živih od kapije nekadašnjeg nacističkog logora Aušvic, na jugu Poljske, do nekadašnjih gasnih komora da u tom tradicionalnom pohodu nijemo odaju poštu svim žrtvama Holokausta.
Povorku mladih odjevenih u plavo-bijele jakne s plavo-bijelim šalovima, nacionalnim bojama Izraela, na putu koji vodi od ciničnog nacističkog natpisa „Rad oslobađa” na glavnoj kapiji predvodi grupa od nekoliko desetina logoraša koji su uspjeli da prežive pakao najvećeg logora smrti koji je Hitlerova Njemačka podigla u okupiranoj Poljskoj u Drugom svjetskom ratu.
Marš živih je zajednički obrazovni projekt Izraela i Poljske s ciljem da mlada pokoljenja upoznaju na licu mjesta, u nacističkim logorima na teritoriji Poljske, to najmračnije poglavlje svjetske istorije, pokušaj likvidacije cijelog jednog naroda i stradanja i patnje oko šest miliona žrtava Holokausta.
Nad povorkom se vijore nacionalne zastave, prije svega izraelske i poljske, ali i mađarske, argentinske, francuske, jer mladi nose zastave zemalja iz kojih su došli.
Sa njima su u Maršu živih ove godine i ministri prosvjete njihovih zemalja.
Sa hiljadama mladih milonima pobijenih Jevreja poštu odaje i mađarski maratonac Peter Hajdu, koji je, da bi došao da oda poštu žrtvama Hitlerovog monstruoznog rješenja „jevrejskog pitanja” i upozori da se i danas mora boriti za toleranciju a protiv bilo kakve vjerske, rasne i nacionalne netrpeljivosti, za osam dana pretrčao trasu od Budimpešte do Aušvica.
– Moja porodica dospjela je u Aušvic. Majka je uspjela da se vrati iz logora. Gajim najdublje poštovanje za logoraše i žrtve ovog mjesta, kazao je u Aušvicu poljskoj televiziji Polsat mađarski privrednik maratonac.
Marš živih na kraju tri kilometra duge trase završava komemoracijom ispred ruševina nekadašnjih gasnih komora i spomenika i molitvom za mrtve.
Prvi Marš živih prošao je kroz logor Aušvic–Birkenau 1988. godine, a od 1996. održava se svake godine.
Njemački nacisti su u logoru Aušvic, prvobitno izgrađenom kao koncentracioni logor za Poljake, a ubrzo proširenom u veliki kompleks i na Birkenau, pobili tokom Drugog svjetskog rata u jezivom usavršenom „industrijskom masovnom ubijanju” u gasnim komorama oko 1,1 milion mahom Jevreja, Roma i Sinta, sovjetskih vojnih zarobljenika, Poljaka i pripadnika drugih naroda okupirane Evrope.
Logor Aušvic–Birkenau oslobodila je 27. januara 1945. godine sovjetska Crvena armija, a 1947. godine cio kompleks logora kao najveće stratište Jevreja u Evropi pretvoren je u državni muzej koji svake godine posjeti preko milion ljudi sa raznih strana svijeta. (Beta)