Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za hemiju, Šveđanin Tomas Lindal, profesor emeritus na Institutu „Frensis Krik” i rukovodioc istraživanja raka u Laboratoriji „Kler Hol” u Velikoj Britaniji, Amerikanac Pol Modrič, istraživač na Medicinskom institutu „Hauard Hjus” u okviru medicinskog fakulteta Univerziteta Djuk u Sjevernoj Karolini i Amerikanac turskog porijekla Aziz Sankar, profesor na Univerzitetu medicine Čapel Hil u Sjevernoj Karolini. Trojica naučnika zadužili su svijet doprinosa istraživanju i otkrića kako ćelije „popravljaju” oštećeni DNK. Oni su mapirali, na molekularnom nivou, kako popraviti DNK oštećene ćelije (to jest izliječiti kancer i mnoge druge bolesti) i time očuvati genetske informacije. Njihov rad je pružio osnovna znanja o tome kako se funkcija živih ćelija može koristi za razvoj novih tretmana protiv raka.
Tomas Lindal je na vijest da dobio Nobela rekao Adamu Smitu, glavnom naučnom direktoru Nobelovog veb sajta da se osjeća „vrlo srećan i povlašćeni”.
- Nobelova nagrada je za mene iznenađenje u određenoj mjeri, mada nije me iznenadila 100 posto, jer znam da već godinama Nobelov institut za nauku razmatra moj rad, kao i da sam jedan od poznatih naučnima u mom području hemije koja se bavi proučavanjem DNK. Dakle, stalno se postavljalo pitanje da li proces popravljanja DNA zaslužuje ovako značajnu nagradu, ali sad su te nedoumice razvejane. Ljudi su sada shvatili koliko je značajno to što radimo nas 10. 15 u svijetu. Da nije tako ne bi se razmatrala sva naša imena, a Nobelova nagrada pošla u ruke trojice istraživača. Osjećam se vrlo srećan i privilegovan što sam dio nagrađenih.
On je prvi Šveđanin poslije 67 godina, poslije Tiselijusa, koji je nagrađen Nobelom za hemiju, pa su njegovi zemljaci ovih dana veoma zadovoljni i ponosni njegovim dostignućima. Počeo je da se školuje u Švedskoj, gdje sam završio medicinu i zainteresovao se za tajne DNK, koja su ga odvela, kako je rekao, „na veoma interesantna i intrigantna putovanja”. Prisjetio se Lindal da je tu to vrijeme njegova odluka da se bavi biohemijskim svojstvima DNK bilo veom riskantna odluka, koja se isplatila. Toliko, da ga sada smatraju jednim od pionira i utemeljivača naučne discipline koja se bavi popravljanjem DNK.
- Posvetio sam karijeru istraživanju raka, tim mehanizmima koji štite naš DNK. Sada je to važna tema svakog savremenog istraživanja. Želimo razumjeti mehanizme koji popravljaju DNK, tako da bi mogli spriječiti ćelije raka da se množe i razvijaju, kada su izloženi radioterapiji. Takođe, nama su potrebne popravke DNK i na drugim nivoima, ne samo kad je kancer u pitanju.
Lindal je govorio i o tome kolike su šanse da savladamo liječenje svih vrsta tumora, da spriječimo njegovu pojavu ili, bar, uslijemo da ga pretvorimo u hroničnu bolest.
- To je vrlo dobra i aktuelna tema. I to ne samo za rak, već za mnoge bolesti. Pokušavamo da pronađemo lijek za sve bolesti i pretvorimo ih u nešto s čim se može kvalitetno živjeti, kao što je dijabetes. Njega je nemoguće izliječiti, ali bar smo otkrili dobre načine za njegovo održavanje. Mislim da s obzirom na DNA oštećenja, koja će biti sve važniji aspekt u medicini, imamo dobru šansu da otkrijemo lijekove koji će ljudima omogućiti da mnogo kvalitetnije žive, bez obzira na bolesti.
PRIREDILA: S.Ć.
Kontrola mutacija DNK od presudnog značaja
Pola Modriča vijest da je dobio Nobelovu nagradu zatekla je u njegovoj vikendici u Nju Hampširu, gdje je bio na odmoru. Doživio je šok kada je čuo da je ovogodišnji lauret Nobelove nagrade za hemiju.Dakle, to je bio svojevrsni šok.
- Proučavanje mehanizama DNK mnogo godina nije uživalo pažnju koju zaslužuje. A razumijevanje DNK i njegovih mehanizama popravke je veoma bitno. Mislim da je sada jasno da je razumijevanje kontrol mutacija i pozitivnih i negativnih od presudnog značaja.
Na dobrom putu izlječenja
Poznatog hemičara Aziza Sankara takože je iznenadila vijest da je dobio Nobelovu nagradu. Da je laureat saopštila mu je supruga, otkrio je medijima. On je drugi Turčin, poslije Orhana pamuka, koji je dobio najvažniju nagradu na svijetu.
Ovo priznanje je čast za sav posao koji sam radio tokom godina, ponosan na moju porodicu i za svoju domovinu, kao i moju novu zemlju SAD. Ali je svjestan da je ova Nobelova posebno važna za nauku u Turskoj.
On je istakao da je mapiranje mehanizama sampopravke DNK bilo ogroman posao, ali da je bio vrijedan i da će tek pokazati najbolje rezultate.
- Ti procesi su važni u liječenju raka, jer mnogi od ljekova protiv raka štete DNK, pa je veoma značajno otkriti kako sama ćelija sebe liječi – kazao je on.