Hrana sve otrovnija

Uprava ZIKS-a omogućila bjekstvo * Veze vlasti i mafije ugrožavaju put ka EU * Sprema se čistka klanova * Brajović mimo tendera potrošio 561.000 eura * Mornar - Glumci 6:6 * Roda Perka stigla u Berane * Uprava ZIKS-a omogućila bjekstvo
ISSN 1800-6299		Izdanje: 04-06-2016

Porudzbenica

Rubrike

Pogledajte

Strip Dana

Riječ Dana

Gudrun Štajnaker, ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori:
Prilično sam sigurna da nije moguće otvoriti poglavlje 27 ako Solana propadne.

Vic Dana :)

Riješili Mujo i Fata da imaju djecu. Rodi se dječak i četiri godine ne progovara ni riječ, a onda kaže „deda”. Sjutradan umre deda. Rodi Fata i žensko dijete. Ni ono četiri godine ne progovara ni riječ, a onda kaže „baba”. Sjutradan umre baba. Rodi Fata još jedno muško dijete. Ni ono ne progovara četiri godine ni riječ, a onda kaže „tata”! Mujo se izbezumi. Prvo nije znao šta da radi, ali posle prihvati sudbinu, pripremi sanduk i pozove familiju i prijatelje na sahranu. Sjutradan budi Fata Muju i kaže:
●Diži se, Mujo, umro komšija!

Arhiva

Razno

Follow @Dnevne_DAN

Zanimljivosti NAUČNICI DIGLI UZBUNU Hrana sve otrovnija

Zbog promijenjene klime i ekstremnih vremenskih prilika hrana je sve otrovnija, upozoravaju naučnici. Poljoprivredni usjevi proizvode sve više štetnih hemijskih spojeva zbog prilagođavanja učestalim ekstremnim vremenskim uslovima. To izaziva zdravstvene probleme kod ljudi i stoke koji ih koriste u ishrani, upozoravaju naučnici. U novom izvještaju Programa UN za životnu sredinu piše da usjevi poput pšenice i kukuruza razvijaju veću količinu potencijalno štetnih otrova zbog samozaštite od ekstremnog vremena. Takvi hemijski spojevi štetni su za ljude i stoku, ako ih konzumiraju duži period, upozoreno je u izvještaju.
„Usjevi odgovaraju na uslove suše i rasta temperature, baš kao što to čine ljudi kad se suoče sa stresnim situacijama”, objašnjava Žalina Mekglejd, direktorka Odjeljenja za rano upozoravanje i procjenu pri UN.
U normalnim okolnostima biljke pretvaraju apsorbovane nitrate u nutritivne aminokiseline i proteine, ali dugotrajne suše to usporavaju i sprečavaju, što dovodi do problematične akumulacije nitrata u biljkama. Usjevi za koje se smatra da skupljaju previše nitrata u stresnim periodima su kukuruz, pšenica, ječam, soja, proso i šećerna trska. Ako su nakon dužih razdoblja suše izloženi velikim količinama kiše, neki usjevi otpuštaju veoma otrovan gas cijanovodonik, poznatiji kao „pruska kiselina”. Biljke poput manioke, lana, kukuruza i šećerne trske su najpodložnije opasnoj akumulaciji „pruske kiseline”. Naučnici ukazuju na slučajeve trovanja cijanovodonikom koji su zabilježeni u Keniji i na Filipinima. Prema zvaničnim podacima, oko 4,5 milijardi ljudi u zemljama u razvoju svake godine je izloženo aflatoksinima, a taj broj raste. Evropa će takođe biti pogođena rastućom količinom aflatoksina u lokalnim usjevima ako globalna temperatura naraste za dva stepena Celzijusova. Naučnici predlažu razvijanje usjeva za ekstremne vremenske uslove kojima bi se smanjila količina toksičnih hemikalija u hrani, a svjetski agrikulturni istraživački instituti već rade na razvijanju takvog sjemena.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING