Prema osnovnom scenariju ekonomskog rasta, državni dug će dostići skoro tri milijarde eura 2018. godine, pokazuju podaci iz programa ekonomskih reformi od 2015. do 2017. godine, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
Prema tom scenariju rast BDP-a u ovoj godini iznosiće 3,5 odsto, u 2016. 3,8, a u 2017. godini četiri odsto. Državni dug na kraju prošle godine je iznosio 1,958 milijardi, dok bi prema procjenama Vlade u ovoj godini trebalo da bude 2,241 milijardu, u 2016. treba da dostigne dvije i po milijarde, godinu kasnije 2,7 milijardi, a 2018. da bude 2,937 milijardi eura. Istovremeno računaju da će se BDP povećavati i da će u ovoj godini iznositi 3,547 milijardi, u narednoj 3,7 milijardi u 2017. godini 3,96 milijardi, a u 2018. 4,2 milijarde eura.
Udio javnog duga u BDP-u će prema istom scenariju ove godine preći granicu Mastrihta od 60 odsto i iznosiće 63,2 procenta, godinu kasnije će biti 67 odsto, 2017. iznosiće 69 odsto, a 2018. dostići će 69,9 odsto. Prema scenariju nižeg rasta, koji je prikazan samo za naredne dvije godine javni dug bi trebalo da iznosi 2,8 milijardi, BDP 3,8 milijardi, što bi značilo da bi javni dug bio 74 odsto BDP-a. Za 2018. godinu procjene su izostale.
Savjetnica vicepremijera za ekonomsku politiku Tijana Stanković je nakon sjednice navela da Vlada mora usvajati program ekonomskih reformi i slati ga Evropskoj komisiji. Ona je kazala da je prema scenariju nižeg rasta projektovano da u ovoj godini rast BDP-a bude 2,1 odsto.
– Osnovna pretpostavka u realizaciji ovog scenarija jeste da se ne realizuju investicije u mjeri u kojoj su procijenjene. Postoji rizik da projekcija od 3,5 odsto neće biti ostvarena ukoliko investicije ne budu ostvarene u procijenjenom iznosu. Procjena je da se 412 miliona eura u ovoj godini efektuira na tržištu – kazala je Stankovićeva.
Ona je objasnila da se drugi dio programa ekonomskih reformi odnosi na sektorske strukturne reforme u funkciji ekonomskog rasta i konkurentnosti.
– Identifikovali smo 18 prioritetnih mjera kojima ćemo podržati sektorske politike – kazala je Stankovićeva i dodala da su mjere svrstane u pet grupa.
– Mjere se odnose na izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar–Boljare, pripremu prostorno-planske dokumentacije za Jadransko-jonski autoput, modernizaciju željezničke mreže, povezivanje elektroenergetskih sistema Crne Gore i Italije podmorskim kablom, izgradnju i obnovu infrastrukture u ruralnim područjima i unapređenje komunalne infrastrukture – navela je Stankovićeva.
D.M.
Podstiču direktne investicije
Vlada je usvojila predlog uredbe o podsticanju direktnih investicija u cilju poboljšanja biznis ambijenta, privlačenja novih investitora i povećanja zaposlenosti, pri čemu je moguća direktna subvencija po radnom mjestu od tri do deset hiljada eura. Ministar ekonomije Vladimir Kavarić kazao je da se sredstva za podsticanje investicija dodjeljuju za investicione projekte čija je minimalna vrijednost ulaganja 500 hiljada eura i kojima se obezbjeđuje otvaranje najmanje 20 novih radnih mjesta u roku od tri godine od zaključivanja ugovora o korišćenju sredstava.
Prema njegovim riječima, nijedan projekat neće biti realizovan, a da se ne obezbijede bankarske garancije za vladina davanja, koje se mogu aktivirati na prvi poziv u slučaju da investitor ne ispuni obaveze.
– Finansijska sredstva za sprovođenje uredbe su obezbijeđena u budžetu za ovu godinu i iznose 2,25 miliona eura – precizirao je Kavarić.D.M.
Martinović ponovo član odbora RAE
Vlada je predložila Dragoljuba Martinovića za člana odbora Regulatorne agencije za energetiku. On je do sada obavljao tu funkciju, ali je nekoliko mjeseci bilo neizvjesno hoće li ga Vlada ponovo predložiti za istu funkciju koju obavlja nekoliko godina.
Predsjednik opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić zamijeniće u Savjetu za privatizaciju bivšeg predsjednika opštine Rožaje Nusreta Kalača.D.M.