U sporu između Zavoda za izgradnju Bara i kompanije Usefa, koje se vodi u Privrednom sudu, danas će svjedočiti Žarko Pavićević, bivši gradonačelnik Bara i vlasnik trećine akcije ZIB-a prije uvođenja stečaja.
ZIB, koji je u stečaju od kraja 2013. godine, tužio je Usefu i tužbom tražio da se poništi aneks ugovora između ta dva pravna lica potpisan u septembru 2013. godine, jer je njime, kako tvrdi punomoćnik ZIB-a Darko Dragović, Pošta onemogućena da izvrši izbor poslovnog prostora površine 329 kvadrata koji je po sistemu „ključ u ruke” izvođač radova bio dužan da joj preda u posjed i vlasništvo. U pitanju je stambeno-poslovni objekat G13 u Topolici u Baru.
Priča o izgradnji te zgrade je počela 2008. godine, kada su ZIB i Pošta zaključili ugovor o zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog objekta. Nakon osnovnog potpisan je aneks ugovora između ZIB-a i Pošte u junu 2011. godine, kojim su se saglasile da ZIB otkupi pripadajuće neto površine izgrađenih objekata koje su po osnovnom ugovoru pripadale Pošti, a da po tom osnovu Pošti izvrši prenos 3,2 miliona eura i poslovni prostor od 329 kvadrata.
– Shodno navedenom aneksu rok za primopredaju objekta po sistemu „ključ u ruke” bio je 31.12.2012. godine. Tužilac je dosad Pošti isplatio milion eura i stečajni upravnik je priznao potraživanje od 2,2 miliona eura – navela je advokat Usefa Zorica Đukanović u odgovoru na tužbu ZIB-a.
One je kazala da je prije aneksa ZIB-a i Pošte potpisan ugovor o zajedničkoj saradnji (u februaru 2011. godine) između Usefe i ZIB-a, tako što su se dogovorili da po sistemu jednakog učešća finansiraju izgradnju objekta.
– Po osnovu svog učešća usefa je isplatila ZIB-u 4,2 miliona i na taj način ispunila ugovornu obavezu. Nakon osnovnog ugovora, dvije firme su potpisale aneks i izvršile podjelu stambenih i poslovnih prostora, tako da je oboma pripalo po 4.950 kvadrata. Imajući u vidu navedeno jasno je da aneks, koji ZIB pokušava osporiti nikako nema za cilj narušavanje ravnomjernog namirenja stečajnih povjerilaca ili oštećenje povjerilaca, već samo mećusobno regulisanje prava i obaveza među saugovaračima, kojim se ni na koji način ne dira u prava drugih povjerilaca – kazala je Đukanovićeva.
Preostala imovina ZIB.a, kako je kazala, nedovoljna je za namirenje ostalih povjerilaca koji selektivnim pobijanjem potraživanja direktno oštećuje izlučne povjerioce, između ostalih i Poštu čije interese ovom tužbom navodno pokušava da zaštiti.
– Imajući u vidu da Aneks između Usefe i ZIB-a ni na koji način ne dira u pravo Pošte na poslovni prostor 329 kvadrata, a da je osnovni motiv za tužbu ZIB-a zaštita tog poslovnog prostora kao izlučnog potraživanja, postavlja se pitanje da li je ova tužba predmet permutacije tužioca. Posebno ako se ima u vidu da je stečajni upravnik 12. marta 2013. godine, prihvatio zahtjev pošte kao izlučng povjerioca za izlučenjem iz stečajne mase poslovnog prostora od 329 kvadrata – kazala je Đukanovićeva i tražila od Privrednog suda da odbaci tužbu.
Osim Pavićevića, danas će u privrednom sudu svjedočiti predstavnik Usefe Artur Džahalov.
D.M.
Traže vještačenje
Đukanovićeva je na pripremnom ročištu tražila vještaka koji će utvrditi za koliko novca je ZIB prodao stambene i poslovne objekte u zgradi na Topolici. Oni to traže, jer je prema aneksu ZIB morao uz njihovu saglasnost da proda te prostore i da im pola novca. Prostori su prodati za 2,5 miliona, ali Usefi nije isplaćeno 1,25 miliona. Zbog toga su kasnije dobili poslovne i stambene prostore ZIB-a, ali su tražili vještačenje, kako bi se provjerilo po kojoj cijeni je prodat kvadrat prostora.