Kosovo je bilo i ostaće hrišćanska zemlja, ali je danas na raspeću. Na Kosovu i Metohiji sada se stvara islamska zemlja, izjavio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije na liturgiji i služenju parastosa žrtvama genocida nad Jermenima. U manastiru Svetog arhangela Mihaila na tivatskoj Prevlaci, gdje je i služena liturgija, mitropolit je istakao da jermenski i srpski narod dijele istoriju velikih stradanja u otomanskom ropstvu.
– Isto raspeće koje je nosio i srpski narod kroz vjekove nosi i jermenski narod kroz istoriju. Od Ararata do Kosova vidi se veliki raspeti Hristos, a istovremeno na sve četiri strane svijeta sija svjetlost Hristovog vaskrsnuća. Sud Božiji i pravda Božja svjedoče i danas o tom velikom stradanju jermenskog naroda. Međutim, istovremeno svjedoče i da će iz mučeničke krvi stradalih hrišćana Jermena ponovno vaskrsnuti, u svoj punoći svojoj, drevna hrišćanska zemlja Jermenija i da će Ararat postati ponovo mjesto na kojem se svjedoči spasenje roda ljudskoga. Krv mučenika je sjeme za nove hrišćane – poslije raspeća dolazi vaskrsenje – poručio je Amfilohije.
Stogodišnjicu genocida nad jermenskim narodom, koji se dogodio 1915. godine u Osmanskom carstvu, obilježio je juče Savez Jermena u Crnoj Gori. Tom prilikom u manastiru Miholjska Prevlaka služena je arhijerejska liturgija, održan je pomen žrtvama i organizovana je izložba fotografija „Prije 100 godina – Jermenska golgota”.
U prisustvu episkopa Jermenske crkve za Balkan Tateva Akobijana, ambasadora Jermenije iz Rumunije koji je nerezidentni diplomatski predstavnik za Crnu Goru Hamleta Gasparijana, ruskog ambasadora Andreja Nesterenka, predstavnika jermenskih organizacija i porodica Jermena koji žive u Crnoj Gori liturgiju i parastos služio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
– Danas ovdje vršimo pomen Jermenima – hrišćanima mučenički postradalim od bezbozničke ruke agarjanske 1915. godine, kao i onim Jermenima što su stradali krajem 19. vijeka. Vjernost jermenskog naroda kroz vjekove Hristu raspetome i vaskrslome došla je do svoga vrhunca upravo 1915. godine za vrijeme strašnog genocida koji je izvršen nad hrišćanskim jermenskim narodom u otomanskoj imperiji – istakao je mitropolit Amfilohije. Mitropolit je naglasio da je svaki četvrti Srbin i Crnogorac u Prvom svjetskom ratu postradao i poginuo od okupatora.
Povukao je paralelu između sudbine Kosova i svete jermenske planine Ararat konstatujući da su danas ugrožene hrišćanske zajednice na prostoru Bliskog istoka, južnog Kavkaza i sjeverne Afrike.
Poslije vjerske službe u porti manastira Svetog arhangela Mihaila otvorena je izložba dokumentarnih fotografija pod nazivom „Prije 100 godina – „Jermenska golgota”.Ž.K.
Vaskrsli iz pepela
Zahvaljujući Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, jermenski episkop Tatev Akobijan naglasio je da danas cijeli svijet obilježava 100. godišnjicu od masovnog stradanja njegovih sunarodnika.
– Preko 1,5 miliona poginulih su kanonizovani 23. aprila ove godine i danas smo srećni da se oni na nebu mole za nas i svjedoče o miru, pravdi i ljubavi – rekao je jermenski episkop.
Prema riječima ambasadora Hamleta Gasparijana, genocid nad Jermenima je jedan od najcrnjih dana u istoriji hrišćanskog naroda.
– Narod koji je 3.000 godina živio na tim prostorima bio je uništen i prognan iz svoje zemlje. Čudom smo se uspjeli spasiti od tog smrtnog udara i kao ptica feniks vaskrsli smo iz pepela. Međutim, ta velika trauma zauvijek je ostala u našim srcima. Jermeni sada čekaju da uz pomoć cijelog čovječanstva izliječe tu ranu. Nemoguće je taj događaj izbrisati iz naših sjećanja, ali mi hoćemo da idemo naprijed. Da bismo to uradli, spremni smo da razgovaramo sa potomcima Turaka koji su počinili taj zločin. Stotinu godina je prošlo i oni koji su ubijali 1915. godine više nijesu među živima i krivica očeva nema nikakve veze sa njihovim sinovima – rekao je ambasador Gasparijan.