Da advokati dostavljaju predloge za tarife Skupštini, kao što su i predložili poslanici DF-a Nebojša Medojević i Branko Radulović, definitivno bi se stalo na kraj njihovom prekomjernom bogaćenju na račun radnika iz preduzeća koja su otišla u stečaj, ocijenili su predstavnici bivših zaposlenih „Marka Radovića” i „Radoja Dakića”.
Advokatskom tarifom, na koju je svojevremeno Vlada dala saglasnost, predviđeno je da se sudski troškovi za advokata u sporovima koji vodi više lica uvećavaju za 50 odsto, a nijesu rijetke ni situacije da zbog ovakvog obračunavanja advokatskih troškova oni budu veći od iznosa koje su dobile stranke u sporovima.
Tako advokati povjerilaca podgoričke fabrike „Radoje Dakić” u stečaju, koji zastupaju otprilike 1,8 hiljada radnika, dobiju 64 hiljade po jednom ročištu, bilo ono održano ili ne.
Prema riječima predsjednika koordinacionog odbora fabrike „Radoje Dakić” Milana Vukčevića, zbog takve tarife advokata najviše ispaštaju radnici.
– Advokatima odgovara da bude što više ročišta jer dobijaju ogroman novac koji se plaća našom mukom. Imovina fabrike nikako da se proda, i to što se proda, proda se po cijeni duplo manjoj od tržišne. Mi nemamo odakle da se naplatimo. Radnici su dovedeni do ruba egzistencije, a advokati za jedno ročište koje traje nekoliko minuta dobiju više novca nego što prosječan građanin zaradi za cijeli život – pojasnio je Vukčević.
Zbog advokatskih troškova većina radnika „Marka Radovića” u stečaju, kojima se duguju otpremnine od 1,9 hiljada eura, odustala je od tužbe. Kao bosi po trnju prošli su, po ko zna koji put, radnici cetinjskih preduzeća „Obod” i „Košuta” kada sa su podnosili kolektivne tužbe protiv kompanija u kojima su radili a koje im duguju na hiljade eura. Pored toga što ne mogu da naplate potraživanja iz radnog odnosa od preduzeća u kojima su radili, ljudi su morali da dižu kredite i zalažu imovinu da bi platili advokate. Stoga je, poručuju radnici, neophodno da se i Skupština uključi u tu problematiku.
Upravo predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o advokaturi, koji su u septembru u skupštinsku proceduru predali poslanici Medojević i Radulović, predviđa da advokatsku tarifu donosi advokatska komora uz prethodnu saglasnost Skupštine.
– Advokat je dužan da stranci izda potvrdu o iznosu koji je primio na ime akontacije, naknade za rad i naknade troškova. Advokat koji obavlja advokatsku djelatnost samostalno, zajednička advokatska kancelarija i advokatsko ortačko društvo, dužan je da u svom sjedištu vodi evidenciju o dokazu o upisu u advokatsku komoru, dokaz o registraciji, finansijske iskaze, izvještaje o poslovanju i izvještaje revizora – piše u predlogu zakona.
Predloženim izmjenama predviđeno je da se Skupštini jednom godišnje, najkasnije do 31. marta, dostavlja izvještaj o radu koji sadrži ocjenu stanja i problema u advokaturi, kao i predlog mjera o unapređenju pravne pomoći.
– Pojedini privilegovani advokati i advokatske kancelarije, koji su u najbližim rodbinskim odnosima sa vrhom vlasti, kršeći načela sukoba interesa, učestvovali su u pojedinim procesima kojima je država oštećena za enormne finansijske iznose – piše u predlogu zakona.
Navedeno je, takođe, da za sprovođenje ovog zakona nijesu potrebna dodatna sredstva iz budžeta države.
B.Ma.
Besplatna pomoć za socijalne slučajeve
U predlogu zakona se navodi da je advokatska komora dužna da osigura besplatnu pravnu pomoć socijalno ugroženim građanima u slučajevima i na način kako je to određeno posebnim zakonom koji definiše tu oblast.
– Advokatska komora dužna je da vodi detaljnu evidenciju o angažovanosti advokata i da vrši internu reviziju njihovih poslovanja. Advokatska komora dužna je da sarađuje sa državnim organima i organima jedinica lokalne samouprave u rješavanju pitanja značajnih za ostvarivanje zadataka advokature – piše u predlogu zakona.