Potpredsjednik ruske Državne dume Sergej Železnjak rekao je juče da će Moskva biti prinuđena da uvede ekonomske sankcije Crnoj Gori ako uđe u NATO. Na međunarodnoj multimedijalnoj konferenciji održanoj u Moskvi, on je ocijenio da bi Crna Gora imala više koristi od vojne neutralnosti. Železnjak je optužio crnogorsku vlast da tjera sopstvene građane da odbace istorijske veze sa Rusijom i postanu vazali NATO-a.
–Netačne su tvrdnje da se nakon ulaska u NATO neće promijeniti odnosi između Rusije i Crne Gore. U tom slučaju od sankcija će imati štete građani Primorja i zimskih centara na sjeveru Crne Gore, turističke agencije i hoteli. Oni koji iznose takve teze neprijatelji su i Rusije i Crne Gore – podvukao je Železnjak.
Član Komiteta za veze sa dijasporom Vasilij Lihačov kazao je da će poslanici Dume pokušati da utiču na odluku o primanju Crne Gore u NATO i putem parlamentarnih veza u evropskim organizacijama.
–Ne smije se dogoditi da Crna Gora stupi u Alijansu. U Crnoj Gori se rješava pitanje i evropske bezbjednosti – naglasio je Lihačov.
Direktor Balkanskog centra za međunarodnu saradnju Viktor Kolbanovski kazao je da je neophodna konsolidacija organizacija u Rusiji kako bi se realizovali ruski javno-društveni projekti u Crnoj Gori.
–Moramo da štitimo interese 10.000 naših građana u Crnoj Gori. Moramo da se borimo za Crnu Goru, za naše sunarodnike, kao što smo se borili i u Ukrajini i drugim tačkama – istakao je Koblasnovski.
Za Crnu Goru, kao malu državu na Balkanu, najbolji je okvir vojne neutralnosti, koji bi bio funkcionalan kroz garancije Ruske Federacije i NATO-a, kazali su funkcioneri Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije koji su učestvovali na pomenutoj multimedijalnoj konferenciji posredstvom video-linka. Sa crnogorske strane učestvovali su lider Nove Andrija Mandić, predsjednik DNP-a Milan Knežević, potpredsjednik Nove i član Predsjedništva Demokratskog fronta Strahinja Bulajić i član predsjedništva DF-a i predsjednik političkog savjeta DNP-a Predrag Bulatović.
–Oni su ruskim kolegama rekli da se većina građana protivi učlanjenju Crne Gore u NATO i da bi u slučaju dobijanja pozivnice odluku o eventualnom učlanjenju u tu vojnu alijansu morali donijeti isključivo građani na demokratski sprovedenom referendumu – saopšteno je iz DNP-a i Nove srpske demokratije.
Istakli su da bi svaka drugačija odluka bila protivna većinskoj volji građana, što bi dodatno podijelilo crnogorsko društvo.
Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić ocijenio je da će izbjegavanje referenduma imati nepredviđene posledice.
–Crna Gora će ući u politički vrtlog koji će dovesti do ivice sukoba u zemlji –upozorio je on.
Milan Knežević je rekao da je značajno da Rusija podrži koncept vojne neutralnosti Crne Gore i da zajedno sa NATO-om bude njen garant.
–Tražimo otvorenu podršku Rusije, kao što Milo Đukanović ima direktnu podršku NATO-a. Prisustvo Rusije u Crnoj Gori od izuzetnog je značaja i za Rusiju i za Crnu Goru kada je riječ o održavanju referenduma – naglasio je Knežević.
Ministri članica NATO-a trebalo bi u srijedu ujutru u Briselu da objave odluku o pozivu za članstvo Crnoj Gori. Navodno je poziv za članstvo već dogovoren na ambasadorskom nivou.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da NATO još nije donio odluku o pozivu Crnoj Gori za članstvo. On je na konferenciji za novinare u Briselu rekao da je Crna Gora prešla veliki put ka pridruživanju evroatlantskoj porodici.
–Ali, predstoji još posla, a to je pozivnica Crnoj Gori da započne proces pristupanja, i to bi bila istorijska odluka. Bio bi to signal da nastavljamo sa posvećenošću Zapadnom Balkanu i politici otvorenih vrata – naveo je Stoltenberg.
On je dodao da u ovom trenutku ne može prejudicirati kakva će biti odluka ministara.
–Očekujem da ministri odluče da li će pozvati Crnu Goru da počne pregovore o pristupanju, tako da su pred nama dva važna dana – rekao je Stoltenberg.
Na pitanje šta misli kakvo je stanje sa javnom podrškom i da li smatra da Rusija na neki način želi da blokira proširenje NATO-a, Stoltenberg je rekao da će ministri u srijedu odlučiti o pozivu i da će nakon toga 28 zemalja članica ratifikovati odluku ako Crna Gora bude pozvana.V.R.-M.V.
Režim progoni opozicionare
Prema ocjeni Sergeja Železnjaka, podjele po pitanju evroatlantskih integracija samo su nastavak duboke društveno-političke krize u Crnoj Gori, zbog koje su i uslijedili narodni protesti koji traju od 27. septembra.
–Poslednji miting, održan 28. novembra u Nikšiću, okupio je 12.000 ljudi (u gradu koji ima oko 57.000 stanovnika) i na njemu su još jednom ponovljeni zahtjevi za ostavku Vlade i organizovanje poštenih i pravičnih izbora. Na protestu je, takođe, iskazana želja za snaženjem odnosa sa Srbijom i Rusijom, a takođe je negativnim ocijenjeno nasilno forsiranje režima za pristup Crne Gore u NATO-u – izjavio je Železnjak.
On je dodao da je društveno-politički konflikt eskalirao nakon što je policija 17. oktobra nasilno srušila opoziciono naselje sa binom i šatorima, da bi 24. oktobra brutalno razbila masovni narodni protest protiv Đukanovićevog režima.
–Političkom progonu od strane režima, nakon 24. oktobra, izloženi su lideri opozicionog saveza DF Andrija Mandić, Milan Knežević i Slaven Radunović, kojima režim može ukinuti poslanički imunitet i lišiti ih slobode. Čelnici NATO-a, koji u svojim redovima ima Tursku kao direktnog pokrovitelja terorista, što je postalo očigledno nakon rušenja ruskog aviona, moraju biti svjesni da će eventualnim prijemom Crne Gore u svoje redove primiti državu sa netransparentnim sistemom i sumnjivim vezama – istakao je Železnjak.
On smatra da i sam NATO rizikuje da izgubi svoje lice i profil ako mu narod Crne Gore otkaže učešće u organizaciji koja pretenduje na globalno liderstvo.
–Zato svaka važna istorijska odluka u demokratskoj državi mora biti zasnovana na međunarodnom pravu i slobodno izraženoj volji građana – zaključio je Železnjak.
Nastaviti dijalog
Predstavnici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije pozvali su sagovornike iz Ruske Federacije na nastavak ove međunarodne konferencije u Crnoj Gori, kako bi nastavili razmjenu stavova povodom koncepta vojne neutralnosti naše države.
Protesti su legitimni
Jens Stoltenberg je rekao da je izražavanje stava kroz proteste normalno u demokratskom društvu.
–Moramo da prihvatimo da postoje različita mišljenja i u vezi sa važnim pitanjem kakvo je pridruživanje NATO-u. Neću da spekulišem ko stoji iza protesta i ima li ulogu, stvar je u tome da je legitimna stvar da postoje različita mišljenja o NATO-u – kazao je Stoltenberg.