Na samitu u Briselu ministri EU planiraju dramatične promjene u cilju rješenja migrantske krize, među kojima je i zatvaranje balkanske rute za migrante, navodi austrijski list „Standard”.
Na Samitu EU, šefovi država i vlada planiraju da okončaju ilegalne migracije i kao prioritet postave zaustavljanje politike propuštanja od Grčke do Njemačke, najavljuje bečki dnevnik.
Na osnovu dokumenta u koji je list imao uvid, predviđa se da Atina mora odmah da napravi mjesta za 50.000 potencijalnih tražilaca azila, kao i da će Grčka dobiti pomoć EU.
Migranti koji nemaju šanse da dobiju azil trebalo bi u tom slučaju odmah da budu premješteni u Tursku, navodi bečki dnevnik na svom sajtu.
Kako list navodi, samit EU i Turske u ponedjeljak u Briselu trebalo bi da donese dramatične promjene u dosadašnjoj politici prema migrantima i izbjeglicama.
Iz predloga u koji je list imao uvid proizlazi da dosadašnji priliv migranata zahtijeva da ruta preko zapadnog Balkana bude zatvorena.
„Iregularan talas migracije duž balkanske rute se prekida. Ova ruta je sada zatvorena”, piše u izjavi koja bi trebalo da bude usvojena na samitu, navodi „Standard”.
Mnoge mjere koje se planiraju baziraju se na dogovorima koji treba da se zaključe sa Turskom.
Polazi se od toga da će Turska odmah konstruktivno učestvovati u kontroli spoljne granice na Egejskom moru i one migrante koji ne mogu dobiti azil u Evropi prihvatiti u sklopu readmisije.
Planiran je poseban sporazum o readmisiji EU sa Turskom, koji treba da stupi na snagu 1. juna.
Prije toga, na osnovu bilateralnih sporazuma, treba da se djeluje iz Grčke.
Takođe, predviđeno je i direktno preseljenje sirijskih izbjeglica iz Turske u države EU.
Što se tiče EU, u izjavi se nabraja niz mjera koje narednih nedjelja treba da budu primijenjene.
Kako bi se spriječile posledice zatvaranja balkanske rute, to jest nagomilavanje hiljada izbjeglica, EU izražava spremnost da učini maksimalno kako bi podržala Grčku u ovom teškom trenutku.
Riječ je o kolektivnoj odgovornosti Unije, koja zahtijeva brzu i efikasnu mobilizaciju svih raspoloživih sredstava, ali i doprinosa zemalja članica, navodi se u dokumentu.
Hitni plan Evropske komisije za humanitarnu pomoć biće podržan od šefova država i vlada EU, a za to je predviđeno 700 miliona eura, od kojih 300 miliona u ovoj godini.
Drugi dio se tiče bezbjednosti, a predviđeno je da Fronteks pod hitno uputi dodatne službenike u Grčku, na granicu Makedonije i Albanije.
Takođe, predviđeno je da se obezbijedi funkcionisanje prvih prihvatnih centara, gdje će izbjeglice biti registrovane i pripremane za raspodjelu na države EU.
Do 1. aprila, najkasnije, treba dalje države članice EU da stave na raspolaganje službenike Fronteksu, a Evropol da pojača borbu protiv krijumčara.
Dogovor sa samita treba da doprinese da se do kraja godine sve zemlje vrate Šengenu, do kada bi kontrole na granicama unutar Šengena trebalo da postanu prošlost, dodaje se u dokumentu u koji je uvid imao bečki list.
(RTS)
U Idomeniju više od 13.000 migranata
Izbjeglice blokirane u kampu Idomeni na granici Grčke i Makedonije i dalje se nadaju rješenju koje bi im otvorilo kapije ka Evropi.
U Grčkoj je više od 30.000 izbjeglica, a u pograničnom mjestu Idomeni čeka više od 13.000 ljudi.
Zbog sve većeg broja izbjeglica, sjeverna grčka pokrajina traži uvođenje vanrednog stanja.