Specijalno državno tužilaštvo je prošle godine procesuiralo svega 11 od 470 lica prijavljenih za krivična djela iz oblasti korupcije. Prema podacima iz izvještaja o radu tužilaštva za 2015. godinu, ta institucija je lani primila prijave protiv 462 lica, a sa neriješenim prijavama iz prethodnih godina imali su ih ukupno 470. Ipak, više od polovine prijava, tačnije prijave protiv 238 lica, ostalo je neriješeno, dok je donijeto rešenje o odbacivanju prijava protiv 178 osoba. Tužilaštvo je podnijelo optužnice protiv dvije osobe, dok je donijeta naredba o sprovođenju istraga protiv devet osoba prijavljenih za korupciju.
Prema ocjeni nevladinog sektora i članova skupštinskog odbora za antikorupciju, ovi podaci su krajnje zabrinjavajući. Kako smatraju sagovornici „Dana”, mali broj optužnica i veliki broj neriješenih prijava pokazuju da i dalje postoji politički uticaj na rad tužioca i da nadležni, a prije svega tužilaštvo i policija, vode rat umjesto da sarađuju u borbi protiv kriminala. Oni su ocijenili da je neažurnost nadležnih za borbu protiv kriminala dokazana i podatkom da tužilaštvo najviše postupa po prijavama građana i nevladinih organizacija. Naime, u izvještaju tužilaštva za prošlu godinu navedeno je da su specijalni tužioci najmanje postupali po prijavama policije i tužilaštva, dok je od Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma stigla samo jedna prijava.
Poslanik Demosa i član skupštinskog odbora za antikorupciju Zoran Miljanić istakao je da podaci tužilaštva treba sve da zabrinu.
–Nakon analize podataka koje je prezentovalo tužilaštvo, vidimo da su policija, tužilaštvo i Agencija za sprečavanje pranja novca, koji treba da budu nosioci ove borbe, u stvari samo nijemi posmatrači. Njihov zadatak je da analiziraju sve što im daju građani i NVO sektor, a ne da upravo građani i NVO sektor budu jedine karike koje rade u borbi protiv korupcije –kazao je Miljanić.
On je naglasio da upravo u neaktivnosti državnih institucija leži glavni problem u borbi protiv korupcije.
–Svjedoci smo opstrukcija koje su pratile izbor šefa policijskog tima za saradnju sa Specijalnim tužilaštvom, a tek predstoji izbor pripadnika tog tima. Ne vjerujem da će sve to proći bez već viđenih opstrukcija – rekao je Miljanić.
Kako je dodao, umjesto saradnje institucija koje su najodgovornije za borbu protiv korupcije, vidimo opstrukcije koje onemogućavaju procesuiranje počinilaca tih djela.
Koordinator programa u CGO Nikola Đonović smatra da ovi podaci pokazuju da se državno tužilaštvo i dalje nalazi pod neprimjerenim političkim uticajem, bez značajnijeg procesa kadrovske reforme i uvođenju u praksu multidisciplinarnog pristupa vođenja istraga.
–Izvještaj o radu jasno govori da se tužilaštvo opredijelilo za strategiju „zicera”, gdje se u rad uzimaju samo slučajevi za koje postoje manje-više nesporni dokazi, dok se ostali odlažu ili u velikom procentu odbacuju kao neosnovani. Teško je povjerovati da osnove sumnje u postojanje korupcije na lokalnom nivou ne otvaraju put do koruptivnih radnji u državnim organima – kazao je Đonović.
Osim toga, kako je dodao, zabrinjavajuće je što policija i tužilaštvo podnose najmanje prijava za koruptivna krivična djela.
–Moramo biti zabrinuti, pa donekle i uplašeni zbog činjenice da Uprava policije, kao organ koji bi trebalo da obezbijedi ključnu podršku i logistiku tužilaštvu, ima tako mali broj prijava, kao i da sama tužilačka organizacija ima zanemarljivo mali broj postupaka koje je sama inicirala. Sve to upućuje na zaključak da dio sistemske korupcije povezane sa političkom opstrukcijom stanuje u ovim državnim organima. Početni rezultati Specijalnog tužilaštva ne mogu sakriti ukupnu neefikasnost tužilačke organizacije u borbi protiv sistemske korupcije u Crnoj Gori – zaključio je Đonović.
M.V.P.– D.Ž.
Tužioce sa lošim rezultatima zamijeniti mladim snagama
Iz Građanske alijanse su istakli da do izbora novog vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca rezultati u oblasti korupcije na visokom nivou nisu ni postojali, niti je postojala ijedna pravosnažna presuda iz te oblasti.
–Veliki broj predmeta koji su sada aktuelni i koji svoju verifikaciju čekaju pred sudovima stajao je godinama u ladicama tužilaca, što je jasno pokazivalo njihovu nespremnost da se bave svojim poslom, na šta smo mi godinama ukazivali. Iako je sadašnji vrh tužilaštva pokazao volju i spremnost da se uhvati u koštac sa svim oblicima kriminala, čini se da tužioci na nižim ljestvicama još uvijek razmišljaju na način svojstven nekom ranijem periodu, pa zbog toga i nema njihove inicijative već se fokusiraju na prijave koje dolaze od drugih. Zbog toga je važno da inicijativa VDT-a o provjeri rada svih tužilaca na kraju pokaže i određene rezultate, tj.da svi tužioci koji nisu ispunili cilj i ne rade kako treba ustupe mjesto ljudima koji su spremni da u potpunosti i u skladu sa zakonom gone sve učinioce krivičnih djela – rekao je Zoran Vujičić iz Građanske alijanse.
Zataškao afere da sačuva Đukanoviće
Nastojeći da ne ugrozi interese premijera Mila Đukanovića, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić zataškao je istrage u više predmetima u kojima je državnim budžet oštećen za stotine miliona eura, kazao je predsjednik Pokreta za promjene i član Predsjedništva Demokratskog fronta Nebojša Medojević. Prema njegovim riječima, upravo iz tog razloga istrage o korupciji u privatizaciji Telekoma, slučaj „Limenka”, davanje 128 miliona eura garancija za KAP koje su naplaćene iz budžeta, finansijske malverzacije sa vraćanjem 11 miliona eura pozajmice Prvoj banci, gdje je budžet oštećen za 10 miliona eura, nijesu u fokusu glavnog specijalnog tužioca.
On je rekao da je jasno da glavni specijalni tužilac svojim istragama cilja „mojkovački klan” i ugrožava interese i moć Duška Markovića.
–Oni su već dovoljno moćni i opasni da neće sjedjeti skrštenih ruku i treba očekivati njihovu reakciju, posebno što se Katniću u svojim istragama sve više oslanja na šefa ekipe iz Granda, s kojim je u bliskim odnosima i koji mu dostavlja potrebne informacije o „mojkovčkom klanu” preko svojih veza u ANB – kazao je Medojević.
)){kind=small}
