Uprkos činjenici što već decenijama ekološke organizacije Nikšića i brojni pojedinci ukazuju na neophodnost hitne rekultivacije rudokopa na području Župe nikšićke, po do danas tom pitanju gotovo ništa nije preduzeto. Zbog nedomaćinskog odnosa države, napušteni kopovi u Župi jedna su od najvećih crnih ekoloških tačaka nikšićke opštine. Izvršni direktor organizacije „Župa u srcu” Jovo Radulović kaže da se od početka eksploatacije rude boksita u Župi država ponašala nedomaćinski prema značajnom resursu i prostoru.
– Naročito je to izraženo u poslednjih tridesetak godina kada su nastale i najpogubnije malverzacije vlasti i države prema župskom kraju i rudokopima koji su postali velika mrlja na mapi ekološke države. Postojeća vlast se svih ovih godina uporno trudila da „zaboravi” na obaveze koje je preuzela. U vrijeme dok je Rudnicima rukovodila EnPlus grupa završena je eksploatacija na rudokopu Borova Brda i tada je po zakonu o rudarstvu vlasnik bio u obavezi da izvrši rekultivaciju rudokopa. Međutim, kreiranjem štetnog ugovora o poravnanju, Vlada Crne Gore je svjesno oslobodila rusku kompaniju obaveze rekultivacije i preuzela je na sebe, nadajući se da ovaj rudokop neće nikad biti rekultivisan. Župljanima je još u sjećanju namjera vlasti i njima bliskih biznismena da umjesto rekultivacije otvore poligon za uništavanje naoružanja. Župljani su tada jasno stavili do znanja da oni nijesu zaboravili da rudokopi u Župi moraju biti rekultivisani – pojašnjava Radulović i naglašava da nijesu zaboravili Župljani, a nije zaboravila ni organizacija „Župa u srcu” koja je odlučna u namjeri da eksploataciju i sve ostalo što proizilazi iz nje dovede na nivo poštovanja zakona.
– Stav organizacije je da državni organi moraju što prije da krenu u proces rekultivacije rudokopa na kojima je završena eksploatacija. Organizacija smatra da je dosadašnje ponašanje državnih organa prema problemu rekultivacije, ali i eksploatacije rude boksita ne samo nedopustivo, već i posao za državno tužilaštvo. Ovakav dosadašnji odnos prema prirodnim resursima i Župi mora voditi odgovornosti svih koji su učestvovali u kreiranju sadašnjeg stanja. Osim odgovornosti, organizacija će tražiti da se preuzete obaveze rekultivacije rudokopa u Župi na kojima se eksploatacija završila ispune do kraja, a da se buduća eksploatacija obavlja po zakonu. To podrazumijeva praćenje stanja životne sredine, obavezne polise osiguranja za štetu nanesenu životnoj sredini, formiranje fonda za rekultivaciju u koji će morati redovno da se vrše uplate. Poručuje svima koji učestvuju u eksploataciji boksita da nećemo dozvoliti da Župa doživi sudbinu Malezije gdje je nedavno potpuno prekinuta eksploatacija rude boksita zbog velike štete nanesene životnoj sredini i zdravlju građana – ističe Radulović.
On poručuje svima da zaborave na ideje uništavanja eksploziva, odlaganja medicinskih otpada, projekata spalionice, odlaganja otpada iz Željezare i ko zna šta još planiranog u „uskim krugovima ekološke mafije”.
Po mišljenu izvršnog direktora Ekološkog pokreta „Ozon” Aleksandra Perovića, napušteni kopovi zahtijevaju postupak biološke revitalizacije, a nakon toga moguće je ostvariti biološku rekultivaciju kroz razvoj šuma ili poljoprivrednih kultura.
– Tužno je da nije postojala praksa da nakon eksploatacije rude i ubiranja profita, devastirane prostore saniraju vlasnici što je bila i zakonska obaveza, naročito ako znamo da se radi o nekadašnjim državnim preduzećima, koja su sistemski uništavana pa onda davana kontroverznim investitorima koji su isisali zadnje kapi ,,zdrave krvi” i otuđivali i uništavali sve što je moglo da im donese finansijsku korist, ostavljajući za sobom pustoš i nezadovoljne radnike – kaže Perović, naglašavajući da napušteni rudokopovi moraju biti predmet interesovanja svih relevantnih organa, naročito inspekcija pa i tužilaštva, jer nesporno ugrožavaju životnu sredinu i kvalitet života ljudi, naročito onih čija su imanja u neposrednoj blizini.
L.N. – B.B.
Uslovljavanje kao „savremeno” rješenje
Perović poručuje da će ,,Ozon” u ovoj godini koja je izborna pozivati građane i MZ koje imaju ekološke probleme da koriste ,,slobodno” partijsko tržište i uslovljavaju svoju podršku rješavanjem suštinskih životnih stvari.
– Očigledno je da javnim apelima i javnom argumentacijom nemamo dovoljan uticaj na donosioce odluka, koji su ovih 25 godina od proglašenja ekološke države uradili sve da obesmisle i ponize najhumaniju ideju i jedinstvenu razvojnu šansu, pa se moramo prilagođavati „savremenim” procesima i trendovima uticaja na procese donošenja odluka iz oblasti životne sredine – kaže Perović.