-Piše: Dr Radoslav T. Stanišić, filmski i TV reditelj
Konačno je svijet mašte postao nešto realno što možemo da doživimo kroz pokret, muziku i boju. Ni u jedan dotadašnji projekat nije bilo uloženo toliko umjetničke strasti i vjerovanja da se crteži, u tim njegovim jednostavnim i šturim linijama, može da preobrazi u umjetnički čin. Pokret je postao način na koji se u najsuptilnijim nijansama može da izrazi moć animacije.
Savladani su prostor i dužina filma, u potpunosti je postignuta aktivna narativnost pomoću crteža i u njemu smo mogli da nađemo sve one strukturalne elemente na kojima se, iz sasvim drugog materijala, formira igrani film. Prema svim tim kvalitetima koji su ushićivali svojom virtuoznošću, efektnošću, atmosferom i poetskim djelovanjem ni estetika filma, koja se dugo opirala animaciji, nije mogla da bude više ravnodušna. Film je doživio ogroman uspjeh koji je potvrđen u skoro svim zemljama svijeta. Zbog toga je za kratko vrijeme izvršena kompletna sinhronizacija na deset različitih jezika, od kojih se francuska smatra jednom od najuspjelijih. Ipak, ovaj film je nailazio u nekim sredinama na otpore cenzora koji su ga zabranjivali za djecu ispod šesnaest godina ili su izvjesne scene kratili prema sopstvenom ukusu. Sve je to film nadživio ne napuštajući bioskopske dvorane tokom svih minulih decenija, da bi sredinom sedamdesetih godina prošlog vijeka bio u velikim filmskim centrima iznova otkriven kao jedno od najljepših djela filmske umjetnosti. Za „Snežanu i sedam patuljaka”, koja je predstavljala nedostižni nivo za mnoge entuzijaste, vezane su, u stvaralačkom smislu, izvjesne negativne reakcije. Naime, autori u filmskim centrima gdje su se tek začinjali prvi crtani filmovi, bili su za trenutak obeshrabreni grandioznošću ovog poduhvata. Učinak koji je “Snežana i sedam patuljaka” imala nemoguće je precijeniti. Ona ne samo da je Diznijev studio prikazala kao jedan od najvećih na svijetu nego je i toliko pomogla razvoj animacije da, sve do dolaska kompjutera, u toj oblasti niko nije napravio veći pomak. Kakav trijumf! „Snežana” je inspirisala stotine imitacija, stvorila carstvo i do naših dana ostala osnovni predložak za skoro sve crtane filmove. Dizni se nije na tome zaustavio, hrabrio je i druge svojim uvjerenjem da svako mora da ide svojim putem, a on je nastavio da usavršava ono za šta je smatrao da je već vrhunsko, praveći i druga svoja čuvena djela, kakva su: „Pinokio”, „Fantazija”, „Bambi”, „Pepeljug”, „Petar Pan”, „101 dalmatinac”, „Knjiga o džungli”, stvarajući tako sopstvenu tradiciju i produkciju u kojoj je učestvovalo mnogo autora, a koja je došla do izražaja i u filmovima koji su nastali posle njegove smrti, kao što su „Mačke iz visokog društva”. „Snežana i sedam patuljaka” pripada filmskim draguljima iliti genijalnim kinematografskim ostvarenjima. To je jedno od onih rijetkih djela nadahnute ljepote i vještine koje neodoljivim šarmom očarava sve oko sebe. Volt Dizni je svojim crtežima stvorao svjetove pune čiste magičnosti i ranije, u svojim crtanim filmovima, ali nikad nas nije doveo kao u ovom filmu do krajnjih granica čarolije. „Snežana i sedam patuljaka” je više nego izuzetan film, on je zapravo savršeno animirani film, u punom smislu tog izraza. Nezabaravno i lijepo iskustvo koje doživljavamo gledajući ovaj film, čini nas zaista izuzetao ispunjenim ljubavlju, ljepotom i plemenitošću.
Film je nagrađen Oskarom, počasna nagrada – jedna statua i 7 statuica.
U nominaciji za Oskara su bili i Frenk Čerčil, Pol Smit i Li Herlajn za muziku i muzički aranžman.KRAJ
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.