Država, koja je dozvolila da poreski dug u poslednjih nekoliko godina naraste na 700 miliona eura, odlučila je da se za reformu poreske administracije zaduži još 14 miliona eura kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Tu informaciju je Vlada usvojila na poslednjoj sjednici.
Umjesto da se naplaćuju porezi, ili u našem slučaju poreski dug, i da se od tih prihoda finansira projekat reforme poreske administracije, kao i ogromni državni aparat, Vlada je odlučila da se zaduži kako bi se preko projekta razvili kapaciteti za upravljanje i informacione tehnologije koje će poboljšati učinak poreske administracije. Crna Gora je već prezadužena zemlja sa dvije i po milijarde javnog duga.
Novo zaduživanje države za ovaj projekat je, kako smatra poslanik Aleksandar Damjanović, bespotrebno.
– Neophodna reforma poreske administracije, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou stvar je političke volje, a ne još jedan povod za novo zaduženje u prezaduženoj Crnoj Gori. Stvar je političke volje sadašnje vlasti da se Poreska uprava definiše kao samostalan organ, koji je sada u sastavu Ministarstva finansija i tretiran je kao pastorče. Takođe, stvar je volje da se i Poreska uprava i Uprava carina konstituišu kao samostalni državni organ direktno odgovoran Vladi i parlamentu, sa proširenim nadležnostima u smislu istrage i sankcionisanja poreskih prekršaja i krivičnih djela, gdje bi poreski inspektori i službenici bili nagrađivani u skladu sa odgovornošću i uspjehom u smislu optimizacije poreskih prihoda, odnosno sprečavanja poreske evazije i naplate poreskog duga. Takođe, nije stvar novih 15 miliona duga za reformu, već isključivo političke volje da se dopusti da poreska policija sa svojim legalno izabranim rukovodiocem profunkcioniše i u punom smislu doprinese boljoj poreskoj naplati, odnosno pravilnom obračunu poreza – rekao je Damjanović za „Dan”.
Naglasio je da nije potrebno zaduženje da bi se, uz ozbiljne mjere za neselektivnu naplatu poreza, sprovelo i takozvano ukrštanje imovine i legalnih prihoda javnih funkcionera i ostalih politički eksponiranih lica iz civilnog sektora.
– Tako bi se na relativno jednostavan način utvrdilo koja imovina nema pokrića u legalnim prihodima i kao takva oduzela ili na istu naplatio ekstra porez. Kada se sprovedu te mjere, koje ne koštaju ni centa, onda možemo govoriti o potrebi zaduženja ili još bolje korišćenja mogućnosti donacija ili IPA fondova da se finansiraju pojedine stavke poput softvera i slično, odnosno potrebe da se optimalizuje kadrovska struktura u poreskim i carinskim organima – zaključio je Damjanović.
Kako piše u vladinom dokumentu, projekat reforme uključuje finansijsku i tehničku podršku za metodologije i procedure za naplatu prihoda, kao i obuku, unapređenje poreske inspekcije i operativnih sistema i tehničku pomoć kako bi se podržale odluke menadžmenta Poreske uprave u pogledu organizacione strukture.
Na čelu PU od 2015. godine je Miomir M. Mugoša.
B.Ma.
Otplata počinje za pet godina
U informaciji je navedeno da su plaćanja polugodišnja i vršiće se 15. februara i 15. avgusta svake godine.
– Otplata glavnice počinje od 15. avgusta 2022. godine, zaključno sa 15. februarom 2042. godine. Datum završetka projekta planiran je za 31. mart 2023. godine – navodi se u dokumentu.
Zajam iznosi 14 miliona, dok je kamata 1,3 miliona.