U mafijaškim likvidacijama u poslednjih pet godina u Crnoj Gori i Srbiji ubijene su 83 osobe, a samo četiri ta ubistva su rasvijetljena. Većina tih surovih likvidacija izvršena je na identičan način, a istražitelji vjeruju da je riječ o obračunima unutar srpsko-crnogorskog podzemlja zbog poslova povezanih sa prodajom narkotika. Rat klanova već godinama bjesni na ulicama Beograda, Novog Sada, Niša, Podgorice, Kotora, Bara i Budve, a policije dviju zemalja dosad su bile nemoćne da zaustave taj krvavi lanac.
Rat između dva zaraćena kotorska klana, „škaljaraca” i „kavčana”, odnio je 13 žrtava samo za dvije godine. Sukob je nastao zbog nestanka 300 kilograma kokaina u Valensiji. Obračuni suprotstavljenih kotorskih klanova dešavali su se na teritoriji Crne Gore i Srbije, a mahom su, kako se navodi u policijskim evidencijama, stradali „škaljaraci”. Policija vjeruje da su u sukobu tih mafijaških grupa stradali Goran Radoman, Saša Marković, Goran i Radomir Đuričković, Ivan Lopičić, Srđan Vlahović, Goran Dučić, Goran Biskupović, Miloš Bošnjak, Dalibor Đurić, Đorđe Boreta, Dragan Zečević i Đorđe Sekulović.
Prema podacima do kojih su došli KRIK i Radio Slobodna Evropa, u prosjeku, mafija likvidira nekog na svake tri nedjelje. Kako pokazuju podaci iz njihove „Crne knjige”, 56 ubistva izvršeno je na teritoriji Srbije, a 27 u Crnoj Gori.
Nekadašnji član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore Zoran Miljanić ističe da su te brojke poražavajuće i neumoljive.
– Službe bezbjednosti ne odrađuju u dovoljnoj mjeri posao za koje su plaćene od strane poreskih obveznika. To je svakako veoma zabrinjavajuće, tim prije što se radi o dobro organizovanim kriminalnim grupama, sa jakom logistikom i velikim uplivom novca. Država ne uspijeva da dođe u situaciju da bude jača od kriminala, ni tehnički, ni finansijski. Jednostavno, država ili nema mehanizme, ili neće da sprovode efikasne finansijske istrage kako bi utvrdila odakle tim licima enormni novac kojim raspolažu, a koji upotrebljavaju i u borbi protiv pravne države. Brojke ukazuju da su ti klanovi između sebe veoma povezani i da zajedno funkcionišu, a države ne rade svoj posao kao bi trebalo i kako građani očekuju. Kriminalci se povezuju prilično efikasno i ostvaruju svoje planove, a države nemaju taj nivo saradnje koji bi omogućio da im blagovremeno uđu u trag. Kako je krenulo, ne bi bilo iznenađenje da te kriminalne grupe počnu i da planiraju napad na vrh samih institucija sistema – kazao je Miljanić za „Dan“.
Crna statistika obračuna kriminalnih klanova u Crnoj Gori i Srbiji zabrinjava i profesora novosadskog Fakulteta za pravne i poslovne studije Zdravka Skakavca. On je ukazao da baza podataka pokazuje da broj ubistava kontinuirano raste od 2012, dok istrage sporo napreduju, a procenat riješenih slučajeva je veoma mali.
– Očigledno je da su sva ta ubistva veoma dobro isplanirana i koordinirana i vođe kriminalnih klanova brižljivo vode računa da se napravi što manje grešaka – rekao je Skakavac.
Kriminolog Dobrivoje Radovanović smatra da broj neriješenih ubistava jasno ukazuje na povezanost kriminalnih krugova i državnih struktura.
D.Ž.