P
redsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je za „Dan” Vlada i Ministarstvo rada i socijalnog staranja diskriminišu ljekare Nacrtom zakona o radu, jer nije adekvatno definisan prekovremeni i dopunski rad. Popović Samardžić ističe da su ljekari na gubitku takvim rješenjem, jer ih nema dovoljno, a onda ne mogu da naplate česta dežurstva i pripravnosti. Popović Samardžić najavljuje da pripremaju predlog da se ispravi taj pravni propust i da ljekarima bude dozvoljeno da rade preko 32 sata mjesečno, što je precizirano nacrtom zakona.
– Vlada novim zakonom pokušava da izbjegne da se vrednuje rad ljekara u potpunosti. Ovaj nacrt ne prepoznaje pripravnost u zdravstvenim ustanovama. Ministarstvo rada i socijalnog staranja ne razlikuje prekovremeni i dopunski rad, jer ukoliko se usvoji ovakvo rješenje, ljekari će moći da rade samo tri dežurstva mjesečno. Problem je što zdravstveni sistem ima manjak ljekara, koji dežuraju mjesečno i do osam puta, a ovakvim zakonom to im niko neće vrednovati, čime će biti diskriminisani. Naše kolege će na taj način raditi mnogo više nego što je predviđeno zakonom i nas zanima kako će se onda tretirati njihov rad i trud. Pitaćemo Ministarstvo rada hoće li se to tretirati kao dopunski rad – ističe Popović Samardžić.
Ona kaže da će krajem septembra biti odražana javna rasprava u vezi Zakona o radu i da će predstavnici tog sindikata na njoj učestvovati.
– Nama je to veoma bitno jer se dopunski rad naplaćuje po drugoj, većoj tarifi. Ministarstvo zdravlja i ustanove upošljavaju ljekare da rade prekovremeno i kada pređu taj cenzus od 32 sata, ne isplaćuju im se ostale satnice. Neke ustanove se samo pozovu na zakon, a mi ćemo tražiti da im se taj rad prepozna kao dopunski. Tražićemo da se jasno razgraniči gdje počinje prekovremeni, a gdje dopunski rad, koji mora biti plaćen – kaže Popović Samardžić.
Popović Samardžić navodi da institucije ne žele da prepoznaju pripravnost ljekara, jer zbog manjka ljekara imaju kolege koje su 15 dana u mjesecu pripravni.
– Imamo ljekare koji su i čitavu godinu pripravni i na usluzi građanima, nemaju slobodne dane jer su jedini u toj oblasti. On mora stalno biti u mjestu gdje živi i radi, sa telefonom u ruci, kako bi brzo reagovao i bio dostupan zdravstvenoj službi. Upoznaćemo Ministarstvo rada sa našim predlozima i nakon toga ćemo učestvovati na javnoj raspravi, kako bi spriječili da se položaj ljekara u zdravstvenom sistemu dodatno urušava -– poručuje Popović Samardžić.
Popović Samardžić navodi da je Ljekarska komora potpuno blokirana već sedam mjeseci i da čekaju odluku Upravnog suda, na odluku ministra Kenana Hrapovića da ne izda saglasnost za rad te institucije.
– Nemamo još ni zakazano ročište niti znamo kada će biti donijeta odluka, a ljekari ne mogu da čekaju. Naše kolege ne mogu da dobiju licence i rad tog etičkog tijela je potpuno stopiran – kaže Popović Samardžić.
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja juče nijesu odgovorili „Danu” na pitanja u vezi žalbi Sindikata na Nacrt zakona o radu.
D.B.
Dvije godine traje agonija
Popović Samardžić navodi da pripremaju nekoliko predloga koje će uputiti na razmatranje Ministarstvu rada i socijalnog staranja.
– Neka pitanja koja nijesu bila regulisana prethodnim zakonom ne regulišu se ni ovim, između ostalog, gdje to prestaje prekovremeni rad, a kad počinje dopunski. Već dvije godine pokušavamo od ministarstava zdravlja i rada i socijalnog staranja da dobijemo odgovor na to pitanje. Zakon je do sada propisivao 40 sati, a ako je to dopunski rad onda se to više plaća – kazala je za Popović Samardžić.
Nacrtom zakona o radu predviđeno je da broj prekovremenih sati sa 40 bude smanjen na 32, dok je u posebnom članu za sektor zdravstva navedeno da zdravstvena ustanova može da uvede rad duži od punog radnog vremena (dežurstvo), ako novim zapošljavanjem, uvođenjem rada u smjenama ili preraspodjelom radnog vremena ne može da obezbijedi neprekidnu bolničku i vanbolničku zdravstvenu zaštitu, u skladu sa posebnim zakonom.