PARIZ – Štrajkovi i demonstracije su planirani za utorak u Francuskoj zbog ublažavanja Zakona o radu koje je pripremio predsjednik Emanuel Makron, suočen s prvom socijalnom mobilizacijom, ali vrlo odlučan da sprovede teške reforme.
U utorak će biti i proba sindikata, duboko podjeljenih u stavu o tome šta treba uraditi povodom novog zakona. Od tri glavne francuske unije, FO i CFDT su kritične prema reformi, ali ne pozivaju na protest, dijelom uprkos stavu svog članstva.
Sindikalna konfederacija CGT je međutim pozvala da se u utorak protestuje protiv novog propisa koji, po njoj, „daje potpunu vlast poslodavcima”.
Štrajkovi se očekuju u vazdušnom i željezničkom transportu. Službenici, studenti, srednjoškolci pozivaju se da učestvuju u pokretu.
Tribun radikalne ljevice, Žan-Lik Melenšon koji, po nedavnom istraživanju, važi za glavnog protivnika predsjednika Makrona, takođe poziva da se u utorak izađe na ulice protiv, kako je rekao, udara na državu blagostanja, a već je pozvao i na demonstracije 23. septembra.
– Demonstracije su prijavljene na više od 180 mjesta, izjavio je u nedjelju listu „Parizijen” generalni sekretar CGT Filip Martine koji u tome vidi znak „oslobađanja veoma jakog nezadovoljstva”.
Ali, izazov je veliki: neuspješne su bile prethodne velike socijalne mobilizacije protiv reforme tržišta rada socijalističkog predsjednika Fransoa Olanda 2016. i protiv reforme penzionog sistema 2010. godine.
Ograničenje obeštećenja u slučaju radnog spora, smanjenje broja slobodnih dana zaposlenih, mogućnost da se pregovara bez sindikata u firmama s manje od 50 zaposlenih, što je sve u korist malih i srednjih preduzeća u kojima je u Francuskoj gotovo polovinu zaposlenih.
Izvršna vlast se opredijelila za ubrzanu proceduru izmjene zakona, koja joj omogućava da odluči o sadržaju reforme bez skupštinske rasprave.
Cilj predsjednika Makrona je dati kompanijama više fleksibilnosti i ohrabriti ih da zapošljavaju dok je nezaposlenost masovna i obuhvata 9,5% radno sposobnog stanovništva, dok je prosjek EU 7,8%.
Takođe se radi o obnavljanju povjerenja Njemačke koja je dugo od Pariza zahtijevala strukturne reforme.
Šef francuske države nema namjeru da popusti u vezi s tom reformom koja je jedno od njegovih glavnih predizbornih obeć́anja.
Makron je u petak upozorio da je „potpuno odlučan” i da „neće popustiti ni lijenima, ni cinicima, ni ekstremistima”, dok je prije nekoliko nedjelja rekao da mu je žao što „Francuzi mrze reforme”.
– O kome priča predsjednik kada kaže da nikada neće popustiti zabušantima? O onim milionima kojima je uskraćen rad i koji su ugroženi?, oštro je odgovorio šef CGT, Filip Martine.
Reforma Zakona o radu, koju sindikati vide kao „reviziju” prava zaposlenih, biće glavna tema demonstracija u utorak. Ali, zabrinule su ih i druge obećane reforme, kao što je smanjenje naknade zaposlenima za troškove stanovanja (APL) i, u javnoj službi, „zamrzavanje” bodova koji se koriste za izračunavanje plata službenika, i smanjenje osoblja.
Za Emanuela Makrona redosled poteza nije nevažan poslije „ljeta teškog za njega zbog rezultata anketa” koje su pokazale da mu popularnost drastično opada od proljetos kada je izabran, kaže politolog Žan-Danijel Levi iz instituta „Ari interaktiv”.
– Osjećaj da reforma nije pravedna, počinje da se učvršćuje što nije dobar znak za Makrona, kaže Frederik Dabi, zamjenik generalnog direktora Instituta „Ifop”.
Ulog je, po njegovim riječima, „da ne popusti na početku petogodišnjeg perioda, da ne bi svojim biračima dao loš znak”, a, s druge strane, mora biti „oprezan” da svojom čvrstinom ne izazove „opšte osporavanje delovanja države”. (Beta-AFP)