- Piše: prof. dr Slobodan Radonjić
Izjava predsjednika DPS-a o stanju u vaspitno-obrazovnom sistemu je iskrena i istinita. Za ovakvo stanje u vaspitnom i obrazovnom sistemu na svim nivoima odgovorna je vlast iz više razloga. Prvo, više od deset godina ministri obrazovanja su ljudi koji nijesu radili u obrazovnom sistemu i to im je bilo uzgredno, sporedno, partijsko zanimanje. Sledeće, ministri su postavljali ljude za direktore vaspitno- obrazovnih ustanova bez uticaja struke i nastavničkih kolektiva, a uslov je bila partijska knjižica i poslušnost. Tako su razočarani prosvjetni radnici postali nemoćni i indolentni, a mnogi i destimulisani za valjano radno angažovanje. Mali broj direktora bi dobio povjerenje nastavničkog kolektiva, ali odlučivala je partijska pripadnost, a ne stručnost i sposobnost. Inovacija partijskih ministara ne-profesora je i ta da mnoge ne-profesore obrazuju na dvodnevnim seminarima za dobijanje stručnog ispita kako bi postali profesori metodičko- pedagoški i psihološko osposobljeni za ovo vrlo zahtjevno zanimanje. Zahvaljujući takvoj politici i organizaciji u obrazovnom sistemu, na prste možemo prebrojati profesore fizike, hemije, biologije i dr. Sve su to priučeni profesori bez pedagoško-psihološkog i metodičkog obrazovanja. Ako njima priključimo ekonomiste, pravnike, ljekare i druge koji su uzeli dnevnik kao sporedno zanimanje, onda nam je jasno zašto je predsjednik DPS-a u pravu.
Takođe, zaključci predsjednika DPS-a odslikavaju stanje i na Univerzitetu Crne Gore. Nastavu iz velikog broja predmeta izvode nekompetentni nastavnici bez odgovarajuće struke i izbornog zvanja za predmete čiji program realizuju, čime se urušavaju stručnost i zakonitosti. Posledice su nesagledive. Dodamo li tome partijsku kadrovsku politiku, rektora, predsjednika upravnog odbora i dekana, koje nijesu birali struka i kolektivi, slika o univerzitetu biće jasnija. Kadrovi iz oblasti fiskulture upravljaju obezglavljenim univerzitetskim jedinicama – fakultetima. Stručnjaci nijemo posmatraju ko će biti jači, fis ili kultura? Jedan od bivših ministara bi rekao - mičite ih sve, oni ne mogu biti ni razredne starješine. U slučaju visoke medicinske, bolje reći političke škole u Beranama, obrisan je naučni radnik Vladimir Pešić. Profesora Pešića poznajem više od 20 godina, bio je i moj student, kada je pokazao veliki afinitet za istraživanja u nauci. Prije dvije godine, izabran je za najboljeg mladog naučnika Crne Gore, uspješno se borio i izborio za napredak Univerziteta. Njega svojataju Njemci, Iračani, Korejanci i druge države koje je zadužio otkrićem raznih vrsta beskičmenjaka. Njega sada predlažu za smjenu jer je mislio na studente. Smetao je mnogima što je Srbin i što ima bolje reference nego svi profesori na pojedinim fakultetima. Organizaciju nastave Visoke medicinske škole treba objaviti kao inovaciju u svjetskim časopisima. Medicina je biološka nauka i za 50 godina nikad tako nešto u teoriji i praksi nijesam vidio i čuo. Nameće se pedagoško-metodičko pitanje – kada će biti praktične vježbe organizovane - nakon predavanja ili prije predavanja, ili kao neka posmatranja? Kako će to biti organizovano u učenju s nužnim elementima problemski usmjerene nastave, pogotovu u temama koje imaju svoje uporište u izvođenju praktičnog rada, rješavanju problema i sl. U novije vrijeme, s obzirom na interaktivno učenje (aktivnost nastavnika pomjeramo na aktivnost studenata). Ta inovacija neće uspjeti pa će studenti da ispaštaju. Sve se brzo mijenja. Promjene su brze i radikalne, da izgleda da su i same promjene promjenljive. Praktično osposobljavanje studenata (stručna praksa, praktične vježbe, praktičan rad) podrazumijeva učenje studenata u procesu, kako bi se osiguralo da se oni uz sticanje znanja osposobe za konkretizaciju i provjeru teorijskih načela, da steknu umijeće i primijene znanja u praksi. Često će se dešavati u praksi da studenti steknu veću ili manju količinu znanja, no oni nijesu naučili da ih primjenjuju. Dakle, teorijski znaju, ali praktično ne umiju. Treba priznati da je Visoka medicinska škola zapravo visoka- politička, jer treba da pomogne na izborima nakon ukidanja Učiteljskog, Elektrotehničkog i Fakulteta za engleski jezik čije je ukidanje dosta uticalo na pad vlasti u Beranama. Ako bi nakon ukidanja tri fakulteta dislocirali ili neuspješno organizovali Visoku medicinsku školu, to bi se odrazilo na izbore i migraciju stanovnika sa tog područja.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.