Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Sveta i Miloša ne traže ni poslije godinu i po * Filip pogazio ono što je obećao * Bošnjaci nijesu moneta za potkusurivanje * Petorica osumnjičeni za pomaganje džihadistima * Kosim trotoarima mažu oči da brinu o OSI * Sveta i Miloša ne traže ni poslije godinu i po * Kako se prave punđe
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 18-03-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Milorad Martinović, žrtva policijske torture:
- Tužilaštvo je trebalo da pozove komandira i direktora policije i primora ih da odaju zvjeri koje su učestvovale u mom prebijanju. Umjesto toga, oni kao i svi u državi, poštuju mafijaški zakon omerta i ćute.

Vic Dana :)

Šta radi medvjed kad sretne Čak Norisa?
Legne i pravi se mrtav.
Šta je Čak Noris slušao sedamdesetih?
- Devedesete!

Došao Perica kući iz škole i pita ga mama:
- Je li sine, jel ti koji predmet bio posebno težak?
- Da klupa, pala mi je na nogu!

Mladi bračni par ne priča već tri dana.
Četvrti dan žena nađe na stolu papir na kojem piše:
- Probudi me sjutra u sedam sati, tvoj muž.
Sjutra muž se probudi u pola deset i vidi papir na kojem piše:
- Probudi se sedam je sati, tvoja žena.

Ulazi Ciga u kuću, i na sto stavlja ponosno novi telefon, pa ga žena upita:
• Jel’ ti to novi telefon?
• Jašta, novi Ajfon!
• Auu... pa kol’ko s’ ga platijo?
• Ništa, osvojio ga na trci...
• Kakvoj trci, ko je trč’o?
Ciga će:
• Vlasnik Ajfona, pandur i ja!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-03-14 DR SOFIJA BOŽIĆ: JEDAN PO JEDAN ŽIVOT (1) Nepodnošljivi položaj srpskog naroda Feljton smo uradili po knjizi dr Sofije Božić‚„Jedan po jedan život (zapisi o ličnostima iz srpske istorije)”, koju je izdala beogradska ‚„Prosvjeta”, 2017.
Dan - novi portal
-Dr Sofija Božić

Prošle godine beogradska „Prosvjeta”, izdala je zanimljivu knjigu „Jedan po jedan život (Zapis o ličnostima iz srpske istorije)”, čije je autor dr Sofija Božić, jedan od najuglednijih predstavnika srednje generacije srpskih istoričara. Sa stvaralaštvom dr Božić, čitaoci „Dana” već su jednom imali priliku da se sretnu, kada smo na ovom istom mjestu, feljtonizovali jedan dio njene poznate monografije „Srbi u Hrvatskoj 1918-1929”. Ovog puta, kroz knjigu „Jedan po jedan život”, Božićeva nam je ponudila portrete znamenitih ličnosti srpske istorije, kroz dvije cjeline: „Srbi iz Srbije” i „Srbi iz Habzburške monarhije”, a mi smo se opredijelili da čitaocima predočimo zapise o resavskom knezu Petru, geografu i akdemiku Jovanu Cvijiću i slikarki Mileni Pavlović Barili. Činimo to, uz ljubazna odobrenja dr Božić i direktora „Prosvjete”, gospodina Dragana Milenkovića.
Dr Sofija Božić je viši naučni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Bavi se istorijom Srba u Hrvatskoj i srpsko-hrvatskih odnosa u širem kontekstu društvene i političke istorije srpskog naroda u 19. i 20. vijeku. Pored već spomenute monografije „Srbi u Hrvatskoj 1918-1929”, objavila je i monografiju „Politička misao Srba u Dalmaciji: Srpski list/glas 1880-1904”, a autor je i brojnih članaka, prikaza, leksikografskih jedinica, enciklopedijskih odrednica i drugih radova u naučnim časopisima i drugim publikacijama međunarodnog i nacionalnog značaja, kao i recenzija naučnih radova i monografija. Urednik je međunarodnog tematskog zbornika „Istorija i geografija: susreti i prožimanja”.
Uvodeći čitaoca u sadržaj svoje najnovije knjige, iz koje ovdje, već smo rekli, dajemo zapise o tri ličnosti iz srpske istorije, u njenom predgovoru, dr Božić je zapisala i ovo: „Gotovo da ne postoji istoričar koji, na ovaj ili onaj način, nije napisao bar jedan ili više naučnih radova, ako ne i monografiju, o nekom političaru, intelektualcu, stvaraocu, crkvenom velikodostojniku ili kakvom drugom pregaocu iz minulih vremena. Istorijske ličnosti su, u svakom slučaju, predmet pažnje istoričara i oni se dotiču njihovog života i rada, prateći tragove koje su ostavili za sobom i posledice njihovog djelovanja po cijelo društvo. Proučavajući razne probleme iz srpske istorije i preda mnom se pojavila galerija likova koji su zasluživali da se o njima nešto napiše, bilo zato što su krupne istorijske figure pa se, samim tim, na njima vredjelo zadržati, bilo zato što su skrajnuti i zanemareni iako su svojim radom zadužili narod kome pripadaju, pa ih je, upravo zato, trebalo izvući iz zaborava i udahnuti im život”, zapisala je dr Božić koja je svoju knjigu započela zapisom o resavskom knezu Petru, čime i mi započinjemo ovaj feljton.
„U novijim pregledima istorije Osmanskog carstva 16. vijek se označava kao doba procvata, 17. vijek kao epoha stabilizacije ili slabljenja moći, a 18. vijek kao period u kome se država Osmanlija nalazila pod snažnim vojnim, diplomatskim i ekonomskim pritiskom evropskih sila. Uistinu, u razdoblju koje je započelo sklapanjem Karlovačkog mira 1699, a završeno stotinak godina kasnije, Turska je vodila nekoliko ratova kako bi sačuvala evropske provincije iz kojih su pokušavale da je potisnu Austrija i Rusija. Ratne operacije odvijale su se i na prostoru južno od Save i Dunava, na nekadašnjoj državnoj teritoriji srpskog naroda koja je zauzimala znatan dio evropske Turske, u koju je potpuno inkorporisana u 15. vijeku. Na opšte oduševljenje Srba, koji su se nadali oslobođenju od stoljetne dominacije Osmanlija, Austrija je uspjela da stupi na tlo Srbije, ali i da nasiljima i bezakonjima tokom dvije decenije svoje uprave (1718–1739) razbije iluzije domaćeg stanovništva. Povlačenjem Austrijanaca i restauracijom turske vlasti nasilja su nastavljena, a sprovodili su ih uglavnom janjičari, namećući „raji” čitlučki položaj, odnosno, pored spahije još jednog gospodara koji je uzimao njenu baštinu i obavezivao je na dodatna davanja i na kulučenje. Ugnjeteni narod, koji se nalazio u nepodnošljivom položaju usled čitlučenja i zuluma janjičara koje ni centralna vlast nije mogla da obuzda, digao se čim su Austrija i Turska 1788. godine ponovo zaratile. Iako taj vojni sukob među dvjema silama, od kojih je prva nastojala da opet zauzme Srbiju, a druga da je sačuva, nije ispunio očekivanja Srba, bio je od značaja za buduća događanja koja će rezultovati dramatičnim preokretom u odnosima između srpskog naroda i Osmanlija: tokom njegovog trajanja oni su postali vični oružju i vještini ratovanja.
(NASTAVIĆE SE)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"