Blokada Sudskog savjeta, koja je očigledno neminovna, odraziće se veoma loše na čitavo sudstvo, a samim tim i na državu i mogućnost ostvarinjavanja prava građana. Do blokade će izvjesno doći ukoliko do 2. jula ne bude izabran Savjet, što se trenutno čini kao nemoguće jer je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu za izbor članova. Kako je u toku bojkot parlamenta od strane opozicije, očigledno je da će do blokade sudstva doći.
Sagovornici „Dana” iz nevladinog sektora i advokati ukazuju da ne postoji previše opcija da se riješi ovaj problem. Jedno od najrealnijih rješenja, prema njihovoj ocjeni, jeste promjena Ustava.
Advokat Branislav Lutovac kazao je za „Dan” da je jedini krivac za ćorsokak u koji ide crnogorsko sudstvo Venecijanska komisija.
– Lako je naći ko je odgovoran za ovo stanje – Venecijanska komisija, sa nenormalnim uslovima koje su postavili. Ovo više nije pitanje vlasti. Ko god da dođe na vlast imaće isti problem. Nemoguće je naći dvotrećinsku većinu za izbor Sudskog savjeta i zato smo ušli u pravni ćorsokak – rekao je Lutovac.
Kako je dodao, svakako postoje situacije kada je dobro čuti mišljenje Evropske unije, ali „njihova rješenja, posebno za pitanja pravosuđa, u našoj državi nijesu realna i primjenjiva”.
– Treba se vratiti na stari propis da je potrebna većina za izbor – precizirao je Lutovac.
Predstavnik Građanske alijanse Zoran Vujičić kazao je da se ustavnim amandmanima od prije pet godina težilo da se ojača nezavisnost pravosuđa i legitimitet izabranih sudija.
– Sugestije Venecijanske komisije o dvotrećinskoj većini potrebnoj za izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kao i za izbor vrhovnog državnog tužioca, podigle su ulog političkim partijama. Međutim, zbog trenutnog bojkota parlamenta od strane opozicije, sa pravom se postavlja pitanje da li će doći do blokade rada Sudskog savjeta. Nekritička primjena evropskih standarda ne rješava a priori probleme, što se pokazuje i na ovom primjeru. Dijalog političkih partija je optimalno rješenje. Međutim, kako je izmjena Ustava nemoguća jer i za to treba dvotrećinska većina, čini se da će, dok se ne riješi problem, produžiti tehnički mandat postojećim članovima Sudskog savjeta na godinu dana – rekao je Vujičić.
Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje istakla je da blokada Sudskog savjeta nesumnjivo može imati dalekosežne posledice za funkcionisanja treće grane vlasti u Crnoj Gori, što se najnegativnije može odraziti na građane.
– Šire posmatrano, proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji već se sudara sa isuviše mnogo nepotrebnih izazova koje generišu donosioci odluka upravo u ključnim poglavljima 23 i 24, kojima pregovori počinju i kojima se završavaju – ukazala je Milaš.
Prema njenom mišljenju, krivci za takvo stanje su prije svega oni koji su zatvorili vrata za suštinski dijalog vlasti i opozicija.
– Logično, odgovornost nosi onaj ko ima najviše moći, odnosno vlast– ocijenila je Milaš.
Kako smatra, za prevazilaženje moguće blokade Sudskog savjeta neophodno je da se kreira model koji će omogućiti funkcionalan politički dijalog različitih aktera, odnosno vlasti i opozicije.
– Odgovornost za moguću blokadu Sudskog savjeta svakako je na strani političara. Prvo, nesporno je da postoji jedna vrsta pravne praznine jer ne postoji propisano tzv. prelazno rješenje, kao što je to slučaj, na primjer, u slučaju prestanka mandata Vlade kada ona nastavlja rad do izbora nove vlade – kazao je pravni zastupnik MANS-a Veselin Radulović.
Kako je dodao, odgovornost za bojkot parlamenta takođe je na strani političara, bilo da se posmatra sa aspekta uzroka za bojkot ili sa aspekta samog bojkota kao pojave.
–Po ko zna koji put je potvrđeno da je pravni sistem Crne Gore žrtva politike i da neodgovornost, nestručnost i neprofesionalnost političkih elita, prije svih onih elita koje vrše vlast, parališe pravni sistem države. Da su neodgovornost i neprofesionalost karakteristika i samog vrha sudske vlasti pokazuje i izjava predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja kao problem vidi to što je Venecijanska komisija, kako kaže, nametnula rješenje da se članovi Sudskog savjeta biraju dvotrećinskom većinom. Ona bi morala da zna da je to rješenje ustanovljeno radi jačanja legitimiteta i nezavisnosti toga tijela i da je iznuđeno ili nemetnuto upravo zbog njenog autokratskog vladanja sudstvom, pa je sasvim logično što ona nije konsultovana pri predlaganju tog rješenja i što je njeno neslaganje ignorisano. Takođe, neosnovane su njene strepnje da sudstvu prijeti anarhija ako ovaj sistem izbora članova Sudskog savjeta ostane na snazi. U ovom slučaju nije sporan sistem izbora i potrebna većina, već to što ne postoji prelazno rješenje. Naravno da bi neizbor ili blokada rada Sudskog savjeta imali negativne efekte za ionako slabe reforme u oblasti vladavine prava. Ipak, blokada se u praksi mora izbjeći. Kako se radi o pravnoj praznini, mislim da njeno popunjavanje analogijom ne bi bilo dobro rješenje i da bi bilo bolje tražiti neku vrstu prelaznog rješenja kroz izmjene zakona koje bi omogućile samo to da Sudski savjet u slučaju prestanka mandata nastavi rad do izbora novih članova. Pokušaj izmjene zakona u dijelu produženja mandata ili mijenjanja većine potrebne za izbor bio bi neustavan i takvi predlozi ne bi trebalo ni da se razmatraju, bez obzira na strepnje i želje Vesne Medenice da se sistem izbora i potrebna većina promijene – zaključio je Radulović.
M.V.P.

Vlast mijenja zakon samo da bi birala podobne članove

Komentarišući izjavu predsjednika Sudskog savjeta Mladena Vukčevića da je neophodno da dođe do izmjene zakona, Milaš je rekla da se u Crnoj Gori lako prilazi izmjenama zakona, a premalo se napora ulaže da se oni adekvatno primjenjuju.
– Iniciranje izmjena Zakona o sudskom savjetu može poslužiti kao instrument da ista vladajuća većina u Sudski savjet instalira sebi podobne članove i na taj način obezbijedi neprimjeren politički uticaj na ovaj organ, koji bi trebalo da bude samostalan i nezavisan, jer odlučuje o najznačajnijim pitanjima koja se odnose na rad sudova – kazala je Milaš i dodala da zabrinjava i već postojeći politički uticaj na pravosuđe od strane i zakonodavne i izvršne vlasti.