BIJELO POLjE – Turistička sezona uveliko traje, a brojni gosti iz Srbije u Crnu Goru ulaze preko graničnog prelaza Dobrakovo. Kao i prethodnih godina, turisti se ne zadržavaju u ovom kraju i malo pažnje posvećuju turističkim potencijalima Bijelog Polja. Možda je jedan od razloga i to što se suočavaju s gomilama smeća koje ne priliči državi koja je sebe proglasila ekološkom. Rijeke su zatrpane raznim otpadom. Prije svega Lim, pored čijih obala prolaze turisti, idući prema Crnogorskom primorju. I ne samo Lim, zagađena je i njegova pritoka Bistrica na čijim obalama postoji nekoliko mjesta pogodnih za odmaranje turista.
U trenutku kad se krenulo u nikad ozbiljniju valorizaciju turističkih potencijala Đalovića pećine, što je ušlo i u kapitalni državni budžet, mještani Bistrice apeluju na nadležne da uporedo rade i na rješavanju nagomilanih ekoloških problema. Mještani ovog mjesnog centra, za koji mnogi kažu da je jedan od najljepših predjela bjelopoljske opštine, ističu da je Bistrica, koja je bila dragulj Crne Gore, skoro potpuno devastirana.
–Kultura življenja je na najnižem nivou. Dopremaju smeće i iz udaljenih sela i bacaju ga u ovu našu ljepoticu. I to nikoga ne zabrinjava. A mogli smo, ne tako davno, iz Bistrice vodu piti. Sad strahujemo od zaraze – poručuje Milisav Đurović, jedan od najstarijih žitelja bistričkog kraja.
Jedan od onih koji uporno apeluje da se hitno preduzmu koraci za zaštitu rijeka, prije svih Bistrice, je i penzionisani profesor Rifat Kajabegović, nekadašnji predsjednik Ekološkog društva „Bijelo Polje”. Kaže da zagađenost okoline nije samo problem Bistričana, kroz čije mjesto protiče istoimena rijeka, već je situacija identična na području skoro čitave opštine, uz obale Lima, Ljuboviđe i Lješnice.
–Potrebno je mnogo više edukovati djecu o značaju zaštite životne sredine i svi treba da se aktiviramo kako bismo sačuvali rijeke i prirodu. Moraju se uključiti razne inspekcije i komunalni policajci. I to pod hitno. Da ne bude kasno. Svaki je dan dragocjen – poručio je Kajabegović.
Kako je istakao, priroda nam je dala predivan prostor, samo treba da ga čuvamo i štitimo.
–Treba da ostavimo budućim generacijama nešto vrijedno. A ne da sve pred sobom praktično uništavamo. Priroda je bila izdašna u našem kraju. Drugi bi platili da mogu da imaju makar dio ove ljepote kojom mi raspolažemo, a koju ne cijenimo dovoljno – kazao je Kajabegović.
On je naglasio da je sav trud poslednjih godina pao u vodu.
–Uzalud smo sprovodili projekat ekološke zaštite Bistrice, postavili pet bilborda da upozoravaju, ubacivali mrijest, organizovali akcije čišćenja, edukovali ljude, upozoravali i pričali. Nikoga to nije dotaklo. Sve je bilo uzalud– kazao je Kajabegović.
I iz Turističke organizacije Bijelo Polje ističu da je bistrički kraj pravi dragulj kad je u pitanju valorizacija turističkih potencijala.
–Ovo je jedno od najljepših mjesta koje imamo, bogom dano za razvoj svih vrsta turizma. Imamo i „Limsku regatu” i „Dane mrijesta”, zatim manifestaciju „Ušće fest”, ali i više drugih aktivnosti koje doprinose da se naš kraj pretvori u oazu za turiste. Da ne govorimo o kamenom mostu iz srednjeg vijeka u Loznoj Luci. Imamo Đalovića klisuru i država je već preduzela korake da se valorizuje pećina na Vražjim virovima. Imamo i dva manastira – u Voljavcu i na Podvrhu – kazala je Violeta Obradović, direktorica TO Bijelo Polje.M.N.

Riješiti problem odlaganja čvrstog otpada

Prema riječima Aleksandra Srdanovića, posebno je ugrožena Bistrica, čije korito je u gornjem toku potpuno izmješteno, a obale uništene prilikom započetih, a nikad završenih radova na mini hidrocentrali.
– Bjelopoljska opština ima nekoliko rijeka – Lim, Bistricu, Lješnicu, Ljuboviđu, koje su odlukom Vlade proglašene rijekama od državnog značaja. Uprkos tome, stanje ovih rijeka je na ekološki neprihvatljivom nivou. U cilju rješavanja problema odlaganja čvrstog otpada, tražili smo i tražimo da se određenog datuma u mjesecu na desetak lokacija u opštini odobri odlaganje otpada, čime bi se u velikoj mjeri popravilo trenutno stanje u gradu na Limu – rekao je Srdanović.