Ohrabruju pokazatelji rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), međutim, ono što zabrinjava jeste visoka stopa nezaposlenosti i negativni trendovi u spoljnotrgovinskoj razmjeni, ocijenio je predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM) Budimir Raičković, koji je u intervjuu za „Dan” naglasio da strateške grane turizam i energetika, bilježe pozitivne pomake.
• Kako ocjenjujete aktuelnu privredu u Crnoj Gori?
– U ekonomskom smislu i dalje imamo naglašeno otvoreno pitanje kako da uvećamo stvaranje nove vrijednosti. Jaz između onoga što uvozimo i izvozimo veoma je naglašen, odnosno na strani uvoza. Šta god da izvozimo, nebitno da li su to proizvodi ili usluge, tj. što ima šansu da se plasira na inostranom tržištu, treba forsirati, podržati i stimulisati. Turizam jeste najznačajnija grana naše privrede, ali bez razvoja infrastrukture sektora usluga, energetike, poljoprivrede i kvalitetnih kadrova, ni turizam Crne Gore ne može da izbaci ono što je realni potencijal.
• Šta nam dva rebalansa budžeta u jednoj godini govore o Vladi, odnosno o njihovom planiranju rashoda i prihoda?
Ukoliko u obzir uzmemo visinu javnog duga i budžetskog deficita, onda dva rebalansa budžeta u veoma kratkom roku mogu biti opravdana potrebom ažurnog praćenja i usklađivanja javnih finansija. Ono što se može naslutiti iz obrazloženja ministra Darka Radunovića i drugih predstavnika Ministarstva finansija prilikom obrazlaganja razloga za rebalans, jeste i činjenica da na nivou potreba pojedinih ministarstava, tj. budžetskih jedinica, nije bilo kvalitetnog kalkulisanja i planiranja određenih rashoda. Nije problem u tome da li je bio jedan ili dva rebalansa budžeta, otvoreno pitanje je da li se dobro planiralo, posebno na nivou potrošačkih jedinica, tj. ministarstava koja su ovim rebalansom budžeta posebno obuhvaćena, odnosno oprijediljena im dodatna sredstva. To se odnosi i na ostale stavke kada je u pitanju jačanje administrativnih kapaciteta.
• Kako se može podstaći rast privrede i na koji način se mogu obezbijediti sredstva za nove investicije?
Jednostavno stabilan, predvidiv, siguran, pravni, administrativni i poreski okvir, uključujući političku i bezbjednosnu stabilnost, predstavlja osnov za privlačenje stranih i domaćih investicija. Ukoliko mislimo da ćemo sa ovolikim tržištem koje imamo biti vrlo atraktivni ozbiljnim investitorima, da pri tome ne postoje razlozi i ambijent koji ih stimuliše da ulažu, a to je njihova zarada, već da će to uraditi zbog prirodnih ljepota Crne Gore, onda smo u zabludi. Dalje, investitori, pri čemu ih ne dijelim na domaće i strane, kada se opredjeljuju za neku investiciju ili projekat, pored ovih apsolutno gledaju i na sledeće uslove: kakav je stepen zaštite njihovog kapitala i prava, kakav servis pružaju državna i lokalna administracija, kakav je kadrovski potencijal i niz drugih detalja. Najveća odgovornost za privlačenje investicija je na državi, u smislu stvaranja atraktivnog, jednostavnog i efikasnog okvira i kvalitetnog servisa, ali je bitna i šira slika, da se kvalitetne i renomirane kompanije osjećaju dobrodošlima da krenu u rizik ulaganja.
• Kako komentarišete finansijsku disciplinu koja ne jača, a prihodi se uvećavaju gotovo jedino povećanjem opterećenja prema građanima, porezom na dodatu vrijednost (PDV) i akcizama?
Kao privrednik i predsjednik poslovne organizacije ne mogu se složiti sa generalnom ocjenom da finansijska disciplina ne jača, jer odakle bi bili prihodi države, i to sa tendencijom rasta i bolje naplate, da nije povećanja finansijske discipline. Tačno je da postoje primjeri da pojedini subjekti nijesu ispunjavali obaveze. I to s aspekta ravnopravnosti i konkurentnosti nikako ne smije da bude praksa. Država bi trebalo da naplati sva potraživanja ali takođe da, u želji i potrebi da obezbijedi rast na prihodnoj strani budžeta, to radi putem aktivnijh mjera za unapređenje i stimulisanje ekonomije, a nikako mjera koje bi išle u pravcu daljih opterećenja privrede kroz nove ili uvećane poreske namete i destimulativan poslovni ambijent. Jednostavno poreski ambijent mora biti predvidiv i stimulativan za privredu i građane, pri čemu bi takvu politiku trebalo da vode Vlada i lokalne uprave.
• Jedna od inicijativa AMM-a jeste da budete aktivni onda kada je riječ o ključnim temama. Da li Vlada ima sluha za predloge koje dajete i za koje smatrate da su proritetni?
U mjeri našeg angažmana i uvjeravanja sa najviših adresa, smatramo da smo otvorili vrata i da se naši komentari i inicijative s pažnjom prate. Takođe Vlada CG je podržala nekoliko značajnih aktivnosti AMM-a, kao što su „Kongres evropskih menadžera“ i „Izbor najuspješnijih menadžera i preduzetnika godine“, a ostali su neki detalji koji su dogovoreni s premijerom Markovićem, da se predstavnici AMM-a uključe u radna tijela za koja postoje interes i realni kapaciteti AMM-a.A.Đuranović

Država još snažnije da
podrži kompanije i projekte
• Šta je potrebno preduzeti da bi se ostvario ekonomski rast a potom i održao?
Država bi trebalo još snažnije da podrži kompanije i projekte usmjerene na proizvodnju, podmirivanje domaćih potreba i izvoz. Većina istraživanja i analiza poslovnog ambijenta u Crnoj Gori ukazuju na finansijska ograničenja u pokretanju i vođenju biznisa, komplikovane i nejasne procedure, neusklađenost zakonske regulative, potrebu efikasnije administracije, potrebu smanjenja taksi i ostalih poreskih opterećenja, sivu ekonomiju, neadekvatnu ponudu radne snage i to je nešto što se stalno ponavlja, ali i pokazatelj u kom pravcu još snažnije treba ići ako hoćemo održiv ekonomski rast i razvoj.