U toku 2015. i 2016. godine majke mlađe od 20 godina, među kojima su i maloljetnice, na svijet su donijele 560 živorođene djece, dok se u istom periodu na prekid trudnoće odlučilo 78 djevojčica. To pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje za dvogodišnji period, iz kojeg za „Dan” pojašnjavaju da broj legalnih prekida trudnoća nije konačan, jer dio abortusa izvršenih u privatnim klinikama ostaje neprijavljen.
Iz Instituta za javno zdravlje za „Dan” su kazali da su u 2016. godini u Crnoj Gori obavljena 7.092 institucionalna porođaja, a da su majke mlađe od 20 godina rodile 262 živorođene djece.
– Što je oko 12 odsto manje nego u 2015. godini kada je ista starosna grupa majki na svijet donijela 298 djece. Prema istom izvoru, broj legalnih abortusa u 2016. godini iznosio je 763 i ukazuje na blagi trend rasta broja registrovanih abortusa. Nažalost, ovaj broj nije potpun, jer dio abortusa koji se izvrši u privatnim klinikama ostaje neprijavljen. Broj prekida trudnoće za djevojčice mlađe od 20 godina u 2016. godini je 34 što čini oko 2,59 odsto od ukupnih prekida trudnoće u Crnoj Gori u toj godini. Navedeni podaci se uglavnom odnose na javne zdravstvene ustanove s obzirom na to da preko 90 odsto dostavljenih prijava prekida trudnoće u Institut pristiže iz javnih zdravstvenih ustanova i Privatne zdravstvene ustanove (PZU) Kodra – kazali su iz Instituta za javno zdravlje.
U 2015. godini, kako su pojasnili, obavljena su 44 abortusa kod djevojčica mlađih od 20 godina, dok su u 2016. bila 34 prekida trudnoće za ovu starosnu kategoriju.
Na pitanje kakvu podršku dobijaju djevojčice koje ostanu u drugom stanju, iz IJZ su kazali da se cjelokupna stručna pomoć tokom trudnoće obezbjeđuje u domovima zdravlja, u ordinacijama izabranih ginekologa i izabranih doktora. Pomoć tokom porođaja i u poslijeporođajnom periodu, kako su naveli, obezbjeđuje se na ginekološkim odjeljenjima stacionarnih zdravstvenih ustanova.
– Pored toga, maloljetnim trudnicama i porodiljama podrška se pruža i u savjetovalištima za trudnice i za mlade. U DZ Podgorica aktivnosti realizuje i Savjetovalište za porodicu, u kojima se obezbjeđuje, između ostalih usluga, podrška maloljetnim trudnicama. Na navedenim mjestima se, pored stručne podrške, obezbjeđuju i usluge psihološke podrške i uspostvalja se saradnja sa socijalnim službama, kada za to postoji potreba – objasnili su iz Instituta.
Psiholog Radmila Stupar Đurišić objašnjava u razgovoru za „Dan” da ovi podaci pokazuju da je naša omladina seksualno aktivna, ali i da ne vodi mnogo računa o kontracepciji. To, po njenim riječima, pokazuje da su mladi u tom smislu nezreli da se prepuste seksualnom uživanju, a da spriječe posledice eventualne trudnoće, zaraznih prenosivih bolesti i sl.
– Kod naših mladih je najčešći nezaštićen seksualni odnos. Da su seksualno aktivni nije čudno, jer polna aktivnost počinje između 13. i 14. godine i naša jedinka homosapiensa je poslije 15. godine spremna za seksualne odnose. Međutim, evidentno je da naše društvo nije emocijalno spremno za sve ono što tjelesna seksualnost donosi – objasnila je Stupar Đurišić.
Prekid trudnoće u tako ranoj dobi, kako smatra Stupar Đurišić, odlaže materinstvo za kasnije kada dođe vrijeme za trudnoću.
– Kod osobe koja ostane u drugom stanju u ranom uzrastu, obično u kasnijim periodima života, kada dođe vrijeme za trudnoću, a to je od 22. do 30. godine, materinstvo će se sigurno odložiti, jer dugo neće misliti da je spremna za to. Ostavljaju se traume pronalaska adekvatnog partnera, uspostavljanje kvalitetnih emocionalnih odnosa... Kad imate traumu u ranom uzrastu, onda ne dolazi do prirodnog rasta, nego do zastoja – upozorava ona.A.O.

Rješenje u apstinenciji

Kako ističe Stupar Đurišić, psiholozi, sociolozi, nastavnici, roditelji, uče mlade da je rješenje u apstinenciji, odnosno da pomjere granicu stupanja u seksualne odnose za dob poslije 18., 19. ili 20. godine jer će tada, kako cijeni, biti mnogo emocionalno zreliji.
– U savremenom dobu tjelesna zrelost nije dovoljna. Prije 50 godina je bilo dovoljno biti tjelesno zreo da bi ušao u partnerske odnose. Tada je društvena zajednica bila manje složenija, dnevno funkcionisanje je bilo manje kompleksno. U današnje vrijeme kompleksnih međuljudskih odnosa, ulazak u 15-16. godini u tjelesni, nezaštićen odnos, koji prouzrokuje trudnoću, možda kasnije i brak u ranim godinama, teško je za mladu osobu – ocijenila je ona.