Premijer Kosova Ramuš Haradinaj tvrdi da, kako je rekao, „granice Kosmeta” mogu biti mijenjane jedino silom.
– Ideja o korekciji granica je umrla – ponovio je Haradinaj.
On je ponovio i da zajednica srpskih opština može biti formirana isključivo u skladu sa Ustavom samoproglašenog Kosova i može imati izvršna ovlašćenja samo ukoliko to bude utvrđeno najvišim pravnim aktom.
Haradinaj je, povodom informacija da predsjednik Kosova Hašim Tači sprema njegovo uklanjanje sa funkcije premijera, ocijenio da svako ko može da sruši privremenu vladu Kosova – taj ne priča, već radi.
Predsjednik tzv. Kosova Hašim Tači je priprijetio premijeru tzv. Kosova Ramušu Haradinaju smjenom sa funkcije ako ne bude „korigovao” stavove i izjave o korekciji granica kao mogućem rješenju za sporazum o normalizaciji odnosa tzv. Kosova i Srbije.
– Pozivam premijera da bude racionalniji i odgovorniji u svojim izjavama koje su u vezi sa dijalogom – rekao je Tači.
Prethodno je Haradinaj izjavio da je ideja o korekciji granica kao rezultat dijaloga sa Srbijom mrtva i pritom izrazio saučešće predsjedniku Tačiju što njegova ideja nije uspjela. Na to je Tači uzvratio da „dijalog nije umro”, i ponovo pozvao Haradinaja da vodi računa o izjavama koje daje. Kosovo će, kaže Tači, istrajati na pitanju pripajanja Preševske doline, a to je, vjeruje on, moguće ukoliko bude jedinstvenog stava.
U Spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta su usvojeni nacrti rezolucija o napretku partnera sa Zapadnog Balkana u evropskim reformama.
Nacrtu rezolucije o Srbiji su pridodata dva amandmana u kojima se navodi da „svaki sporazum o mogućem preinačenju granice između Srbije i Kosova može biti prihvatljiv samo ako se o tome saglase obje strane i ako takav sporazum vodi računa o opštoj stabilnosti regiona i u skladu je s međunarodnim pravom”.
Te nacrte na plenarnom zasjedanju treba da usvoji cijeli Evropski parlament.
– Srbija i region dobro napreduju ka Evropskoj uniji i naročito je važno da sprovedu reforme vladavine zakona i imaju dobre susjedske odnose – rekao je u Briselu izvjestilac za Srbiju u Evropskom parlamentu Dejvid Makalister.
U nacrtu se navodi da je dijalog pokrenut uz posredovanje EU „temeljni okvir za sporazum” Beograda i Prištine i daje se podrška „samo sporazumu koji omogućava normalizaciju odnosa” dvije strane, tako da to ne zaoštri granične probleme i ne bude prijetnja stabilnosti regiona.
Makalister je podvukao da su zemlje Zapadnog Balkana geografski, istorijski i ekonomski bliski partneri EU, da sve imaju evropsku perspektivu i „evropska kuća neće biti potpuna bez njih”.
– Mogući datum ulaska u članstvo EU zavisi isključivo od toga kad će svaka od tih zemalja usvojiti i sprovesti sve zakone Unije – predočio je on.
Makalister je naveo da u nacrtu rezolucije stoji da je Srbija „ostvarila izvjestan napredak u borbi protiv korupcije i ogranizovanog kriminala”, dok se za Crnu Goru, pored ostalog, kaže da je „ostvarila umjeren napredak u jačanju nezavisnosti, transparentnosti, uvidu, profesionalizmu i djelotvornosti pravosuđa”.
On je rekao da svi izvještaji pokazuju da zemlje regiona „moraju više da rade da bi se usaglasile s vrijednostima EU, posebno kad je riječ o ljudskim pravima, suzbijanju korupcije i reformama državne uprave i pravosuđa”.
U predlogu rezolucije na izvještaj koji je podnio izvjestilac Maklister, Evropski parlament pozdravlja napredak Srbije u ekonomiji i u reformi javne uprave, njen konstruktivni odnos prema migrantskoj krizi, predanost bilateralnim odnosima s drugim zemljama kandidatima i susjednim državama članicama i stalni angažman Srbije u postupku normalizacije odnosa s Kosovom.
U nacrtu rezolucije o Srbiji se ukazuje na propuste u reformi pravosuđa i u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, manjkavu demokratsku ulogu parlamenta, izražava zabrinutost zbog stanja u oblasti slobode govora i medija i poziva Srbija da garantuje principijelnu primjenu zakonodavstva o zaštiti manjina.
Srbija se poziva i da postepeno uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa politikom EU, uključujući i politiku prema Rusiji, kao da postepeno s Unijom uskladi i svoj vizni režim.
U dokumentu se ocjenjuje da su u oblasti vladavine prava reforme potrebne posebno da bi se „garantovala nezavisnost i efikasnog pravosuđa” i poziva Srbija da „osnaži odgovornost, nepristrasnost, profesionalnost i ukupnu efikasnost pravosuđa i uspostavi sistem besplatne pravne pomoći”.

Priština je u Albaniji

Evropska komisija je u rasporedu aktivnosti koje će sprovoditi komesari ove sedmice „ujedinila” samoproglašeno Kosovo i Albaniju, piše Koha ditore.
Naime, u tom rasporedu aktivnosti navedeno je da će komesarka za digitalnu ekonomiju Marija Gabrijel posjetiti „Prištinu, Albanija, 12. oktobra”.
U nastavku piše s kojim zvaničnicima Prištine će se sastati, a Priština je „smještena” u Albaniji.