Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici utvrdila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Kako je istakao ministar kulture Aleksandar Bogdanović na konferenciji nakon sjednice „Izmjene i dopune Zakona o zaštiti kulturnih dobara, rađene su u cilju potpunog usaglašavanja sa direktivama Evropske unije, kao i preciziranja odredbi koje referišu na probleme prepoznate u praksi”
– Odredbe ovog propisa su usaglašene sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, Direktivom o uslugama na unutrašnjem tržištu, Direktivom o povraćaju kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice, te Regulativom Savjeta o izvozu kulturnih dobara – rekao je ministar.
On je naveo da je Ministarstvo kulture prepoznajući određene probleme u primjeni aktuelnog zakonskog rješenja, prijedlogom izmjena i dopuna zakona predvidjelo izuzimanje objekata unutar kulturno-istorijske cjeline, lokaliteta ili područja koji nemaju pojedinačan status kulturno dobro od primjene normi koje uređuju pravo preče kupovine u postupcima kupoprodaje. Takođe, norme koje uređuju otuđivanje i ustupanje kulturnog dobra u državnoj svojini neće se odnositi na njegovu zaštićenu okolinu.
Novim odredbama Zakona precizno je normiran sadržaj rješenja o prethodnoj zaštiti, kada je u pitanju nematerijalno kulturno dobro, kao i sadržaj rješenja o utvrđivanju statusa kulturno dobro.
– Jedna od ključnih novina je i studija zaštite kulturne baštine, koja predloženim članom obuhvata ne samo kulturna dobra već cjelokupnu kulturnu baštinu, lokacije i prostor za koji se izrađuje, pa se u tom smislu precizira sadržaj studije koji će biti uređen podzakonskim aktom i istovremeno se usklađuje sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Jedna od važnijih izmjena odnosi se i na pojam konzervatorskog projekta. Ovom prilikom precizirana je definicija konzervatorskog projekta i adekvatno normirano ovlašćenje za njegovu izradu, posebno u odnosu na Zakon o planiranju prostora i izgradnju objekata – dodao je ministar Bogdanović.
Novi tekst Zakona propisuje i mogućnosti finansiranja valorizacije nepokretnog kulturnog dobra u turističke i druge svrhe sredstvima iz javno-privatnog partnerstva, za čijom potrebom je ukazalo dosadašnje iskustvo iz prakse. Suštinske izmjene odnose se i na menadžment plan koji je, uzimajući u obzir međunarodne okvire i praksu, definisan kao plan upravljanja nepokretnim kulturnim dobrima koji donosi Ministarstvo. Izmjenama i dopunama Zakona se obezbjeđuje pravni osnov za izradu akta o sadržaju službene legitimacije za zaposlene u Upravi za zaštitu kulturnih dobara; vrši se preciznije definisanje kulturne vrijednosti i sadržaja o elaboratu; pojašnjava se pojam prezentacije i popularizacije kulturnih dobara i podrazumijeva preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite. Takođe, precizirano je da prilikom slučajnog otkrića, a nakon izvršenog uviđaja, Uprava donosi rješenje kojim će odrediti da se izvođenje radova nastavi uz nadzor javne ustanove za obavljanje konzervatorske djelatnosti ili da se radovi privremeno obustave kako bi se sprovela odgovarajuća arheološka istraživanja. Određuje se jedinstven rok za dostavljanje ponude državi za prodaju kulturnog dobra, uvodi se obaveza Uprave da redovno prati stanje kulturnih dobara u toku trajanja koncesije, detaljnije se uređuje sadržina zaštitnog znaka na kulturnim dobrima, precizira se pojam konzervatorskih uslova i vrši usaglašavanje normi sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.
– Na kraju, imajući u vidu brojne probleme koje smo imali u praksi, ali i kadrovske kapacitete Uprave za zaštitu kulturnih dobara i odgovarajućeg Odsjeka Uprave za inspekcijske poslove, Predlogom je definisano da su inspektori za zaštitu kulturnih dobara i kulturne baštine određeni za vršenje inspekcijskog nadzora, što predstavlja osnov da budu smješteni u Upravi za zaštitu kulturnih dobara – dodao je ministar Bogdanović.R.K

Restitucija ukradenih kulturnih dobara

Vlada utvrdila i Predlog zakona o potvrđivanju UNIDROIT konvencije o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima.
– Crna Gora je kao članica međunarodnih organizacija u oblasti kulture dužna da prati politike i trendove u svim oblastima, a u ovom slučaju u oblasti zaštite kulturne baštine i povraćaja ukradenih i nelegalno izvezenih kulturnih dobara – istakao je ministar Bogdanović. UNIDROIT Konvencija se primjenjuje na zahtjeve koji se odnose na međunarodnu restituciju ukradenih kulturnih dobara i povraćaj kulturnih dobara odnesenih sa teritorije države ugovornice protivno njenom zakonodavstvu koje uređuje izvoz kulturnih dobara. Konvencija definiše rokove u kojima je moguće podnijeti zahtjev za restituciju ukradenih kulturnih dobara, pravo naknade za posjednika kultunog dobra, kao i procedure povraćaja nezakonito iznesenih kulturnih dobara. Odredbe Konvencije primjenjuju se samo na kulturna dobra koja su ukradena ili nezakonito izvezena nakon njenog stupanja na snagu.
– Ratifikacijom UNIDROIT Konvencije stvorićemo mrežu subjekata koji su direktno uključeni u promet umjetnina i kulturnih dobara, kako bi uz direktnu saradnju i efikasnu razmjenju informacija doprinijeli boljem očuvanju i zaštiti crnogorskog nasljeđa – naveo je ministar Bogdanović.