Agencija za zaštitu prirode i životne sredine odbila je zahtjev Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu prerade otpada u proizvodnji u pogonima Anode i Silumini zbog neuispunjavanja ekoloških standarda. KAP je jedan od najvećih zagađivača u Crnoj Gori koji svoj rad nije uskladio sa ekološkim standardima, odnosno nema neophodnu integrisanu dozvolu za rad.
Iz Agencije su obrazložili „Danu” zašto je odbijen zahtjev KAP-a. Iz preduzeća Uniprom, koje upravlja KAP-om nijesu odgovarali na pitanja „Dana” poslata 22. decembra povodom ovog zahtjeva.
– Agencija za zaštitu prirode i životne sredine je odbila zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu prerade otpada u postojećim pogonima Anoda i Silumina u Kombinatu aluminijuma u Podgorici, s obzirom na to da prerada otpada u postojećim proizvodnim objektima KAP-a (Anodama i Siluminima) u određenim segmentima sa postojećom proizvodnjom ne ispunjava ekološke standarde, odnosno ne zadovoljava zakonom propisane granične vrijednosti, prije svega u pogledu emisije praškastih materija, koje umnogome prelaze propisane granične vrijednosti predviđene Uredbom o graničnim vrijednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora – saopštili su „Danu” iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.
Na pitanje da li je KAP-u zabranjen rad u ovim pogonima, iz Agencije su kazali da je njihova nadležnost u dijelu sprovođenja postupka procjene uticaja na životnu sredinu, te da to ni u kom slučaju ne predstavlja dozvolu za obavljanje ili neobavljanje neke djelatnosti.
Iz tog tijela napominju da se procjena uticaja na životnu sredinu, shodno Zakonu o procjeni uticaja, kao i direktivi EU, sprovodi za projekte koji se planiraju i izvode.
– Pored gore navedenog, u toku 2016. godine KAP je vršio rekonstrukciju skladišta piralena i dobio saglasnost Agencije na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za predmetnu rekonstrukciju – navode iz Agencije.
KAP nije ispoštovao nijedan od rokova previđenih za pribavljanje intergisane dozvole za rad, što je obaveza predviđena Zakonom o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine. Integrisana dozvola je odluka kojom se odobrava puštanje u rad postrojenja ili njegovog dijela, čiji sastavni dio čini dokumentacija sa utvrđenim uslovima kojima se garantuje da takvo postrojenje ili aktivnost odgovaraju zahtjevima predviđenim ovim zakonom. Ona je neophodna za postrojenja i aktivnosti koje mogu imati negativne uticaje na zdravlje ljudi, životnu sredinu ili materijalna dobra.
Uniprom, čiji je vlasnik Veselin Pejović, preuzeo je KAP polovinom 2014. godine, od kada organizuju proizvodnju u toj fabrici. Ista firma je za imovinu KAP-a, nakon uvođenja stečaja 2013. godine, ponudila 28 miliona eura. Čitavih 28 miliona nije nikad isplatila, jer joj je cijena umanjena za preko dva miliona iz razloga što je stečajna uprava KAP-a prodala zemljište čiji nije bila vlasnik.
Vlada je nedavno utvrdila Predlog zakona o industrijskim emisijama, kojim je predviđeno da će pravno i fizičko lice koje pričini štetu u životnoj sredini ili izazove neposrednu opasnost po prirodu, nadoknaditi troškove nastale zagađivanjem životne sredine kao posledicu svojih aktivnosti. Ovim zakonom se uvodi načelo „zagađivač plaća”, po kojem će firme čija postrojenja zagade životnu sredinu snositi troškove za ugrožavanje i rizik po životnu sredinu i troškove uklanjanja štete nanijete životnoj sredini, odnosno vraćanja lokacije u zadovoljavajuće stanje.
Prema predloženim odredbama, novčanom kaznom od 5.000 do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako, između ostalog, počne s radom postrojenje bez dozvole, ako jednom godišnje ne bude dostavljalo rezultate mjerenja, ako organu uprave ne dostavlja podatke o rezultatima monitoringa emisija u zemljište, vazduh, vode, more i ostale segmente životne sredine u skladu sa dozvolom i dr.
A.O.

---

Primjedbe na zakon
Primjedbe na Predlog zakona o industrijskim emisijama imali su predstavnici Uniproma, koji upravlja KAP-om. Oni su nezadovoljni članom 38 predloženog zakona, kojim su definisani uslovi u kojima može doći do zabrane rada postrojenja. Predlagač zakona nije usvojio njihov predlog da se na kompanije sa specifičnim proizvodnim djelatnostima primijeni princip fleksibilnosti. Odbijen je njihov predlog da se za KAP predvidi mogućnost produženja roka za dobijanje integrisane dozvole.
Nijesu uvažene njihove primjedbe o „previsoko odmjerenim i nerealnim” kaznama.